U toku posjete Bihaću, migrante smo sretali na vakom koraku. Najviše ih je oko rijeke Une i u parkovima.
Među njima je i učitelj Ramin iz Irana. Kaže da su njegovi bogati, ali da je on ateista i kao takav je problem za vlasti Irana. U Bihaću je iznajmio kuću, a već dva puta je probao ući u Hrvatsku.
“Iran nije u ratu, ali Iran ima rat a svojim narodom. Npr. htjeli su da me pogube jer ne vjerujem u Boga, niti u bilo koju religiju, i to je tamo velliki problem”, kazao je Ramin.
A veliki problem na pomolu je u samom kampu Borići, bivšem đačkom domu. Tamo boravi 650 migranata.
Migranti s kojima smo razgovarali su istakli da imaju vodu i hranu. Krajnja destinacija su im države zapadne Evrope – Njemačka, Francuska ili neka treća država.
Obroke pripremaju volonteri Crvenog krsta koji su prethodnih dana najavljivali da će obustaviti isporuku. Ipak, kancelarije u Bihaću otvaraju IOM, UNHCR te švajcarski Crveni krst, tako da se očekuju donacije.
Abdulah Budimlić, predsjednik Crvenog krsta Grada Bihaća je ukazao koliko je novca dnevno potrebno za brigu o migrantima i da oni taj novac ne mogu samostalno obezbijediti.
“Za jednog migranta treba jedno 100-120 maraka dnevno. Kad uzmemo na hiljadu migranata to je ipak cifra koju mi sami ne možemo podnijeti. Ali, ja sam optimista i vjerujem u ljude”, objasnio je Budimlić.
Budimlić vjeruje u ljude, a i ljudi posebno djeca vjeruju u njega. Svakodnevno, kako sam kaže, glumi Deda mraza u kampu. Čim ga djeca ugledaju, trče po svoj paket. Tako je bilo i danas.
Volonteri Crvenog krsta čak i hrane bebe migrante.
No, uz svu dobru volju i humanost morali su alarmirati nadležne, kako bi zaštitili svoje ljude, ali i građane.
Izborili su se da kamp obezbjeđuje jedna ekipa Jedinice za podršku MUP-a USK-a, ali i dežurna ekipa ljekara. Po riječima predstavnika Crvenog krsta cilj dolaska policije je sljedeći:
“Da spriječi dolazak ljudi koji su vršili prodaju narkotika. Bilo nam je cilj da zbog ranjavanja i tuča, te neprikladnog ponašanja migranata bude dežurna policija”, naglasio je Selam Midžić, sekretar bihaćkog Crvenog krsta.
Asistiraju i na podjeli obroka, pa meteža kao prethodnih dana za vrijeme ručka nema.
U samom kampu u nehigijenskim uslovima boravi i do 70 djece.
Posljednjih dana postotak onih koji su uspjeli preći granicu se smanjuje. Pričaju nam da od 15 momaka u grupi, maksimalno dvojica uspiju ući u Hrvatsku. Kad zazvoni telefon i čuje, i kada se začuje vrisak i apaluz, znak je da jedan od njih uspio u svojoj misiji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
