Izložba fotografija i drugih dokumenata koji na osnovu arhive Haškog tribunala svjedoče o razmjerama genocida počinjenog jula 1995. godine u bh. gradiću Srebrenica, ali i o pokušajima zataškavanja i negiranja da se zločin takvih razmjera uopće i dogodio u Evropi 20. vijeka, otvorena je večeras u Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

To je izložba mladog autora Hikmeta Karčića „Genocid u Srebrenici – Jedanaest lekcija za budućnost“, koja u 11 simboličkih dijelova prikazuje ubilački pohod, kao i dešavanja nakon što su srpske snage počinile genocid u srebreničkoj enklavi 1995. iako je ona proglašena  zaštićenom zonom Ujedinjenih naroda (UN).

Osnovna poruka je da zločin ne smije ostati nekažnjen mada potpunu pravdu u ovom i ovakvom svijetu nije moguće očekivati, navode organizatori.

Kultura sjećanja, ali i borba protiv trijumfalizma kao zadnje faze genocida | Izložba Hikemta Karčića "Genocid u Srebrenici: jedanaest lekcija za budućnost" | Detaljnije u Dnevniku u 19 sati @N1infoSA #Srebrenica #genocide pic.twitter.com/FCIHEkLVmb

— Ika Ferrer Gotić N1 (@IkaFerrerGotic) July 9, 2018

Izložbu je otvorio reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović konstatacijom da će Srebrenica kroz vrijeme svjedočiti o mjeri do koje zlo može biti pothranjivano u ljudima. 

– Nama, žrvama genocida, ono što se dogodilo u Srebrenici nameće moralnu obavezu da nikad ne zaboravimo. Svijet još nije u potpunosti spreman da uči na primjerima genocida u Srebrenici, a oni u čije ime je počinjen, ne pokazuju želju da čuju i vide razmjere zločina i patnju koja je žrtvi nanesena. Srbija i Republika Srpska, veliki dio srpskog naroda, koji su najodgovornije za ovo zlo, i dalje negiraju da se ono dogodilo. I ne samo to, nego na svaki način pokazuju da čvrsto stoje iza zločina veličanjem ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića, najodgovornijih za njegovo počinjenje. Poruke koje oni odašilju riječima i djelom su uznemirujuće. Na putu planiranja, počinjenja, skrivanja i negiranja, oni su otišli korak dalje, korak ka veličanju zločinaca i zla kojeg su posijali.

Dok odajemo počast žrtvama i duboko poštovanje njihovim porodicama, mi ujedno vidimo i ono lice Evrope i svijeta koje nije uspjelo ili nije željelo da žrtve zaštiti od zločinaca.

Uprkos svemu, pomirenje je i dalje temeljni cilj nas žrtava genocida. Međutim, do pomirenja se stiže putem istine i pravde – riječi su ef. Kavazovića.

Ova izložba je trebalo da bude postavljena u Briselu, ali to nije dozvoljeno zbog birokratskih procedura „i opaski da je na ovih jedanaest panoa mnogo kostiju i lobanja“, kazao je također reisu-l-ulema.

– Da, istina je, neki u Briselu ponovo idu pogrešnim putem, tek sada to primjećuju, 23 godine nakon 11. jula 1995. godine. No zahvalni smo Haškom tribunalu na dosad učinjenom. Istina koju je utvrdio sada ima priliku da pomalo preraste u prihvatanje i pomirenje među našim narodima. Pomirenju moramo dati priliku da raste unutar našeg društva, među našim narodima. Za pomirenje su važni i počinitelj i žrtva. Svako mora izvršiti svoj dio obaveze – zaključio je ef. Kavazović.

Autor Hikmet Karčić naglasio je da ova edukativna izložba u 11 lekcija predstavlja genocid kroz historijski, vojni i politički aspekt. Rađena je na osnovu dokaznih predmeta Haškog tribunala te donosi još i fotografije Muhameda Mujkića, Kristiana Skeie, Jasmina Agovića i drugih pojedinaca.

Cilj izložbe je da bude mobilna i dostupna svima koji su zainteresirani i zbog toga je planirano da bude organizirana širom Evrope i svijeta, kazao je Karčić.

Izložba sadrži i dokument iz marta 1993. godine koji se prvi put javno objavljuje, pismo tadašnjeg reisu-l-uleme u Sarajevu Jakuba ef. Selimoskog, u kojem on upozorava na opasnost od mogućeg genocida u Srebrenici i apelira na spasenje grada. To dokazuje da je Islamska zajednica još ‘93. upozoravala Ujedinjene narode i međunarodnu zajednicu šta bi se moglo dogoditi ako padne Srebrenica, naveo je također autor izložbe.

– Američki profesor Gregory Stanton  formulisao je deset faza genocida i deseta faza je negiranje odnosno poricanje da se dogodio. U bosanskohercegovačkom slučaju, možemo slobodno dodati novu fazu – trijumfalizam – slavljenje zločina. I upravo je trijumfalizam  posljednja lekcija u ovoj izložbi. A jedini način borbe protiv trijumfalizma je konstantno ponavljanje  istine. Ovo je naš skromni doprinos toj borbi  – kazao je također Karčić.

Izložbi „Genocid u Srebrenici – Jedanaest lekcija za budućnost“ organizirala je Uprava za vanjske poslove i dijasporu u suradnji s Gazi Husrev-begovom bibliotekom i Institutom za islamsku tradiciju Bošnjaka.