Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić govoreći o početku izgradnje Pelješkog mosta i najave tužbe protiv Hrvatske u intervjuu za N1kazao je da bi dao podršku predsjedavajućem Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću "ako bi postojala saglasnost između njega i Čovića".
Kakav je Vaš stav o izgradnji Pelješkog mosta?
“Nijednom nismo imali ozbiljnu informaciju šta se događa u vezi Pelješkog mosta. Nijedan pisani dokument nisam dobio ni od koga. Toliko stvari se miješa u jednom periodu da to postane nevjerovatno. S jedne strane most, pa onda pitanje granice i streće strane pitanje pristupa plovila iz BiH otvorenom moru. To su relativno odvojene teme. Trebao bi neko konačno da kaže: Ovo se traži. Ali pod uslovom da se ratifikuje ugovora o granici koji imamo i pod uslovom da plovila iz BiH mogu izaći na otvoreno more, ali da ih ne kontroliše Hrvatska. Do sada to nisam čuo, nisam vidio. Ima puno medijske i neformalne priče, a vrlo malo zvanične. BiH može funkcionisati samo ako idu ti zvanični dokumenti. Teško se opredijeliti. Na osnovu čega da se opredijelim? Mislim da je trebalo zvanično tražiti pregovore na ovu temu. To su trebale učiniti nadležne institucije – Ministarstvo saobraćaja i veza BiH ili Ministarstvo civilnih poslova ako je u pitanju granica. Nisam čovjek koji će ići na preglasavanje u vezi mosta. Držim se principa. Mislim da se jedino na principima u ovoj zemlji može funkcionisati. Dao bih Izetbegoviću podršku po ovom pitanju ako bi postojala saglasnost između njega i Čovića. Ali ne želim biti taj koji opredjeljuje. To sam očekivao od mojih kolega kada je u pitanju revizija tužbe”.
Kakvi su odnosi s Hrvatskom?
“S Hrvatskom postoji mnogo tema o kojima se treba razgovarati. Izrazito sam nezadovoljan što već godinama nema mosta u Gradišci. Nisam čuo puno podrške političara iz Sarajeva o toj temi, a i to je interes BiH. Podržao sam zaključke kada je u pitanju imovina BiH u Hrvatskoj. Nezadovoljan sam što nije utvrđena granica. Mislim da su za to odgovorne obje države. BiH nema nikakvu granicu kada je u pitanju izgradnja mosta u Gradišci. Sve je na hrvatskoj strani. Tu je u pitanju bojkot. Kada je u pitanju Pelješki most, mislim da je nedsotajalo komunikacije s obje strane. To iskreno mislim. Ne mogu reći da je jedna strana kriva. Ne znam da je bilo s naše strane inicijativa. Ne znam da li je bilo priejdloga sporazuma. Pitajte: Imate li vi prijedlog sporazuma kako će plovila iz BiH izlaziti na otvoreno more? Ja ga nisam vidio. Valjda insititucije trebaju dati prijedlog šta je naša pozicija. Osim načelne podrške, ima puno kupovine političke podrške i za glasače. Nema konkretnih stvari. To je ono što nedostaje. Ja sam čovjek koji ne voli puno da priča, a više volim da stvari realizujem”.
Zašto nije izgrađena saobraćajnica prema Neumu?
“Razumijem ljude iz Neuma koji kažu da je katastrofa ljeti proći putem. Ali, pitanje ceste do Neuma nije na institucijama BiH. To je pitanje odnosa u FBiH. Koliko sam shvatio – nije glavni problem most, već pravo pristupa otvorenom moru, a neki kažu i granica jer kao most ugrožava granicu. Stičem da su ljudi u BiH u defanzivnoj poziciji. Niko ne ide proaktivno pa da kaže za šta se zalaže. U ovim stvarima je evidentno pitanje političke bitke i nedostatka vizije šta mi hoćemo”.
Treba li se graditi Pelješki most?
“Jedni kažu može se graditi most, drugi kažu da ne može. Vjerovatno je istina u tome da će taj most biti napravljen i da on nije protiv interesa BiH ako odgovaraju tehnički gabariti. Ali nije riješeno prethodno pitanje koje se zove izlazak na otvoreno more. Neko treba da iziđe i ponudi taj sporazum. Zato bi bilo pametno da se postigne sporazum o granici sa Srbijom jer bi se onda itekako dobilo puno argumenata i izvršio pritisak na Hrvatsku da se pitanje granice i sa njom završi”.
Da li je Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH adekvatno reagovao na priliv velikog broja migranata i izbjeglica u BiH?
“Naravno da je inicijativa za smjenom Dragana Mektića, ministra sigurnosti BiH, politikanstvo. Ne može Mektić samo biti odgovoran za globalni problem kao što je migrantska kriza. Evidentno je da je u pitanju zloupotreba te teme. Čvrsto sam na stanovištu da se BiH neće moći ophrvati sa migrantskom krizom – ni ekonomski, ni politički. Jedini način je da se črvršće kontroliše granica”.
Kako komentarišete tvrdnje Dodika da dolazak migranata i izbjeglica u BiH ima za cilj da promijeni etničku strukturu BiH?
“Ne slažem se sa strateškom pričom da je dolazak migranata neki ciljani koncept. Znam da ti ljudi nemaju namjeru ostati ovdje. Sigurno će otići. Njihov krajnji cilj je zapadna Evropa. Znam da strah od migranta postoji i među Bošnjacima. To nije pitanje vjere. To je pitanje finansijsko-socijalne sigurnosti i bezbjednosti. Ljudi se plaše. Mnogo ljudi naplaćuju prevoz tih ljudi. To je postao biznis. Ne bi išli ovamo da nemaju uslova da ih preveze neko ovamo. Zato sam spomenuo kontrolu granice, ako hoćemo da nemamo taj problem. Sve ostalo će biti tema politike. Naravno da Srbi imaju strah i da bi to doživjeli kao neku vrstu pritiska”.
Kako komentarišete Dodikov opis ezana s džamije kao “arlaukanje” i Twitter objavu Vjerice Radete, zastupnice Srpske radikalne stranke u Narodnoj skupštini Srbije posvećenoj preminuloj Hatidži Mehmedović?
“Nikada ne bih upotrijebio takve riječi. Svako ima pravo da se moli na način koji je primjeren toj religiji. Nikada ne bih upotrebljavao riječi Vjerice Radete. To je zaista neprimjereno”.
Da li BiH treba biti članica NATO saveza?
“Moj konačan stav o NATO savezu sam više puta ponovio. Prvo, nema potrebe da se pravi referendum. Drugo, što se tiče MAP-a – to je obaveze koju je BiH preuzela i nemam namjeru da to zaustavljam. Dodik je lobirao da se dobije MAP – njegovi lobisti u SAD-u su lobirali da se BiH odobri MAP da on dobije temu kojom će on da udara u izbornoj kampanji. Za razliku od njega, ja tu temu ne otvaram. Kada je u pitanju članstvo BiH u NATO-u, moj stav je: Što me pitate, kad mi o tome nećemo odlučivati? To će doći na red za 10 ili 15 godina. Ali, ako me pitate, moj stav da je teško očekivati da bilo koji srpski političar može potpisati članstvo u NATO-u dok Srbija ne bude članica. Hrvate razumijem jer je Hrvatska već unutra. Razumijem Bošnjake ili dio njih koji Tursku vide kao… Bio sam i ja u Turskoj sam. Bio sam u Turskoj na više skupova i bio sam kod Recepa Tayyipa Erdogana, turskog predsjednika. Bio sam kod Kolinde Grabar-Kitarović, hrvatske predsjednice. Bio sam kod Aleksandra Vučića, srbijanskog predsjednika. Teško meni možete prigovoriti: On je samo na jednoj strani”.
Da li je preskup vozni park Predsjedništva BiH čija se vrijednost procjenjuje na tri miliona maraka?
“Nisam znao da vozni park košta tri miliona maraka. To vjerovatno uključuje službe Predsjedništva BiH. Znam da sam broj vozila smanjio za dva u odnosu na ono što sam zatekao kada sam došao”.
Kandidovali ste se ponovo za člana Predsjedništva BiH, iako ste nešto ranije govorili da postoji mogućnost da to nećete učiniti?
“Kandidovao sam se ponovo za člana Predsjedništva BiH zbog pritiska javnosti na neki način. Bilo je dosta odgovornosti prema opoziciji. Jedna sam od najistaknutijih ličnosti opozicije koja može pobijediti Dodika. Bilo je ponuda da se kandidujem za predsjednika Republike Srpske. Na meni je odgovornost da najjačeg čovjeka iz vladajuće koalicije pobjedim”.
Da li su Vam interesi BiH važniji od interesa Srbije?
“Meni su uvijek interesi BiH važni. Ali, nije interes BiH ono što se misli u Sarajevu. Interes je ono što se sva trojica usaglasimo. Interes je ono što se sva tri naroda usaglase. U protivnom je to jednostrano mišljenje, a to nije BiH”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.