Hoće li umirovljeni poljski nadbiskup Henryk Hoser, novi stanovnik Međugorja, "ukinuti" čuda u hercegovačkom kršu? Vizitator pape Franje, ima zadaću brige za pastoral, a najavio je i "obračun s napuljskom mafijom"?
“Međugorje nije mjesto magije i instant-čudesa”, kaže teolog i bivši svećenik Dalibor Milas i napominje da vjernicima netko treba reći da tamo ne “plešu” nebeska tijela; da kip uskrslog Isusa ne može “plakati iz koljena” i da fluorescentna Gospa nije znak s neba nego kip s eBay-a. „Sve ovo nabrojeno nije nikakav napad na sve ono što je pozitivno u Međugorju nego ogromna antireklama samog Međugorja koja neutralne ljude odbija”, stajalište je ovog teologa koji je pažljivo pratio fenomen Međugorja.
Da li je možda upravo zbog toga papa Franjo u Međugorje, jedno od najpoznatijih hodočasničkih mjesta gdje šestoro danas odraslih ljudi tvrdi da im se 37 godina ukazuje Majka Božja, poslao nadbiskupa Hosera?
Napuljska mafija u Međugorju
Prije preuzimanja dužnosti, pozdravljajući se od najbližih suradnika oproštajnom misom na varšavskome Chopinovu aerodromu, nadbiskup Hoser kao da je najavio svu težinu izazova koji je pred ovog prekaljenog misionara dao papa Franjo.
Imao je poruku i o mladima, ali u medijima su najviše odjeknule riječi ‘napuljska mafija’.
“U svijetu u kojem je sve sumorno, suvremenoj mladosti trebaju odlučan pristup i jasno definirana pravila. Ne trebaju joj baršunaste priče ili milovanja kose, nego evanđeoski radikalizam o kojem je Isus neprestano govorio. S jedne strane susrećemo ondje tisuće mladih ljudi koji koriste sakrament pokore i pomirenja. S druge strane, treba biti svjestan da zbog masovnog priljeva hodočasnika na ovo mjesto prodiru mafije, uključujući napuljsku, koje računaju na dobit”, rekao je nadbiskup Hoser.
Nakon dolaska u Međugorje, prije tjedan dana, nema njegovih medijskih istupa i unatoč najavi susreta s novinarima to će, po informacijama od njegovog najužeg kruga suradnika, još pričekati. Međutim, vlada neobjašnjiv veo misterije jer nitko od njegovih najbližih suradnika, svećenika ne želi javno govoriti o tome, tko je mafija.
Inflacija kiča, mitova i svjetlećih kipova
Čudima u Međugorju se bavio i teolog Milas, danas doktorant sveučilišta u Gracu. “Svakome čovjeku današnjice, u kojoj su čast i poštenje tek arhaični izrazi, mora biti jasno da je kriminal prisutan tamo gdje se vrti velik novac. Iluzorno bi bilo očekivati da će Međugorje biti iznimka. No, kako bi se spriječila pretjerana apartmanizacija svetišta, inflacija kiča, mitova i svjetlećih kipova, potreban je angažman i utjecaj više instance kao što je Vatikan”, objašnjava on u svojoj najnovijoj kolumni za magazin Express, dopuštajući citiranje.
Uvjeren je da je potrebno sačuvati i zaštititi Međugorje kao mjesto molitve i mira, ali i suzbiti ‘popratne pojave’.
“Na stranu senzacionalizam i duhovno-turistički kič, ali ljudi dolaze u Međugorje jer im je takvo što stvarno potrebno i to im nitko ne smije uskratiti. S druge strane, potrebno je takvu oazu sačuvati od svih mogućih zloupotreba i prisutnoga kriminala. Neke pojave u Međugorju su zaista nedopustive. Primjerice, iskorištavanje radnika i radnica u Međugorju koji po cijele dane rade na crno i za minimalac”, smatra ovaj teolog.
Za biskupa Perića ukazanja u Međugorju ne postoje
Poseban vizitator pape Franje pomno prati i ovogodišnji Međunarodni molitveni festival mladih, jedinstveni događaj kada mladi iz cijelog svijeta sudjeluju u brojnim pobožnostima, molitvama, svjedočanstvima, liturgijskim slavljima.
Ova manifestacija održava se povodom Gospinog rođendana, a kako je to zamislio prije 29. godina, tadašnji međugorski kapelan, fra Tomislav Vlašić, svećenik kojeg je prije devet godina papa Benedikt XVI. sankcionirao otpuštanjem iz Franjevačkog i Svećeničkog reda zbog ‘ponašanja škodljiva po crkveno zajedništvo i na doktrinarnom i na disciplinskom području’.
No, poznato je stajalište mostarskog biskupa i Biskupije Mostarsko-Duvanjske i Trebinjsko-Mrkanske, pod čijom je nadležnošću župa Međugorje.
Za mnoge poznavatelje prilika na relaciji Međugorje-mostarski biskup, znakovita je posjeta papinog vizitatora mjesnom biskupu samo dan prije službenog preuzimanja dužnosti u Međugorju i godinu od kada je prvi put tu došao kao papin izaslanik.
Stavovi mostarske biskupije i biskupa Perića da fenomen ukazanja ne smatraju autentičnim i dalje su nepromijenjeni. I to je, izražavajući mu dobrodošlicu, biskup Perić ponovio nadbiskupu Hoseru koji dolazi nadzirati i brinuti se o pastoralu u njegovoj biskupiji.
“Izricanje konačna suda o istinitosti ‘međugorskoga fenomena’ pridržano je Vrhovnom autoritetu crkve i trajno stajalište Biskupskog ordinarijata u Mostaru, tj. prethodnoga biskupa ordinarija Pavla Žanića, i sadašnjega, da na temelju brojnih ispitivanja ne drži vjerodostojnim nijedno ‘ukazanje’, nijednu ‘poruku’, nijednu ‘tajnu’, nijednu ‘pergamenu’, a o čemu su mjesni biskupi redovito izvješćivali Svetu stolicu i katoličku javnost”, vrlo je jasno kazao međugorskom vizitatoru mostarski biskup, čak i nakon što je potonji prošle godine izjavio da bi Vatikan mogao priznati nekoliko prvih ukazanja.
Ipak, unatoč svemu, milijuni hodočasnika svake godine posjete Međugorje koje se nakon tri desetljeća preobrazilo u turističko središte Hercegovine, ali i cijele BiH.
“Riječ je o nekontroliranom i nepredvidljivom fenomenu, koji Crkva nastoji institucionalno kontrolirati kako bi se izbjegle neke neželjene nuspojave. Dokle god postoji potreba za Međugorjem, ono će postojati, bez obzira što mi o njemu mislili. S druge strane, Međugorje bi moglo postati novi vatikanski adut u okršaju s, prema crkvenome mišljenju, sve prisutnijim relativizmom. Za razliku od ostatka Europe i svijeta, gdje su ispovijedi postale rijetke poput albino medvjeda, jedna od najvažnijih odlika Međugorja je upravo ovaj sakrament. Bilo kako bilo, Vatikan je doveden pred gotov čin i Hoserova zadaća je prizemljiti Međugorje, učiniti ga transparentnijim i uređenijim i osigurati da milijuni hodočasnika i turista pronađu ono što im je potrebno: mir, utjehu i odmor”, zaključuje ovaj teolog.
Milijuni eura slijevaju se u Međugorje
Tisuće obitelji našlo je životnu egzistenciju upravo zahvaljujući hodočasnicima, zaradu broji i turistički naročito zanimljiv Mostar, ali i cijela Hercegovina. Financijske pokazatelje u svom, prvom takvom, istraživanju svojedobno je projicirao dr.sc. Vencel Čuljak.
On je, analizom došao do nevjerojatnih rezultata – da turistička potrošnja od 1981. do 2013. iznosi 2,85 milijardi eura, troškovi putovanja stranih i domaćih hodočasnika dostižu 8,5 milijardi eura, te da je Crkva u Međugorju u istom razdoblju ostvarila ukupni prihod u iznosu od 290 milijuna eura, što ukupno iznosi 11,6 milijardi eura.
Ovu dobru priliku za zaradu prepoznala i “napuljska mafija”, ma što to značilo, a koju je nadbiskup Hoser spomenuo prije dolaska u Međugorje. I nakon toga – zašutio.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
