Na Klinici za anesteziju i reanimaciju KCUS uvedena je nova metoda neuromišićne stimulacije dijafragme kao najvećeg respiratornog mišića, a pod kontrolom ultrazvuka.
Na ovaj način omogućeno je ranije odvajanje pacijenata sa respiratora, a time i sprječavanje komplikacija vezanih za dugotrajnu respiratornu potporu kao što je tromboembolizam ili infekcija respiratornog sistema.
Prim. dr. Amela Katica, šefica Klinike za anesteziju i reanimaciju, pojašnjava da se u Intenzivnu njegu primaju pacijenti izuzetno teškog općeg stanja koji zahtjevaju hemodinamsku i respiratornu potporu, kontinuirani monitoring i sprovođenje kompleksnog intenzivnog reanimacionog tretmana.
“Veliki broj pacijenata zahtjeva mehaničku ventilaciju koja može spasiti život, a ako je prolongirana izaziva veliki broj komplikacija. Zbog toga je važno pacijenta što prije odvojiti sa respiratora. Cilj neuromišićne stimulacije je da se potpomogne odvajanje pacijenta sa respiratora, brži oporavak, skraćena hospitalizacija a sve u cilju boljeg kvaliteta života”, kaže prim. dr. Katica.
Dr. Katica pojasnila je da se odvajanjem pacijenta sa respiratora uz direktnu stimulaciju freničnog nerva koji inervira dijafragmu, pravi jedna vrsta vještačkog, kontrolisanog generisanja električnih impulsa pomoću neuromišićnog stimulatora, u cilju poboljšanja disajne funkcije.
Jasmina Hadžić, DMS, glavna sestra Klinike za anesteziju i reanimaciju ističe da je za pacijenta na respiratoru neophodan timski rad uz planirano provođenje zdravstvene njege.
“Rad u intenzivnoj njezi podrazumijeva multidisciplinarni pristup. Medicinske sestre educirane su za rad sa pacijentima na respiratoru, uz kontinuirani monitoring, te u sprovođenju svih mjera sprječavanja infekcije. Nakon odvajanja sa respiratora medicinske sestre prate disajnu funkciju pacijenta i ostalih parametara. Svakodnevno se sprovodi kontinuirana edukacija osoblja”, pojasnila je glavna sestra Hadžić.
Prof. dr. Sebija Izetbegović, generala direktorica KCUS ističe da je uvođenje novih metoda i edukacija bolesnika osnova za pravilno funkcionisanje tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.
“Predani rad uposlenika i njihovo plansko usavršavanje je model za uspjeh svake zdravstvene institucije. Medicinsko osoblje KCUS mora iskoristiti sva usvojena znanja prilikom liječenja bolesnika. Do prije dvije i po godine neki od naših uposlenika edukacije su koristili kao rekrativna putovanja. To smo zaustavili. Sada, nakon edukacije, to što su naučili odmah primjenjuju u KCUS. Tercijarni nivo zdravstvene zaštite naš je zadatak. Mora se puno učiti i napredovati u struci da bi smo pratili svjetske trendove. Uveli smo veliki broj novih metoda, biće ih i više”, rekla je prof. dr. Izetbegović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
