Vlada bh. entiteta Republika Srpska je zvanično povukla izvještaj o Srebrenici iz 2004. godine i izdala instrukciju ministarstvu pravde da pokrene postupak formiranja novih komisija. Prva od dvije komisije bi trebala da se bavi dešavanjima u Podrinju, dok će se druga fokusirati na dešavanja u Sarajevu u periodu 1992.-1995. godina.

Entitetski predsjednik Milorad Dodik ponovo je optužio međunarodnu zajednicu, tačnije Paddyja Ashdowna, za pristrasnost prilikom izrade prethodnog izvještaja u korist Bošnjaka.

“Ovdje se odavno favorizuje bol bijelih marama, muslimanskih, a srpskih marama niko ne uvažava. Prema tome, pun je taj period…Pun je primjera stradanja Srba na tom prostoru, a nema nijednog u tom izvještaju, zato što je međunarodni faktor vođen Paddyjem Ashdownom to nije dozvolio. Nije baš da je sad, da se desi prva primjedba tom izvještaju. Od početka, kada je usvojen taj izvještaj, ja sam se kao opozicioni političar digao protiv toga”, poručio je Dodik.

U izjavi za N1, Ashdown je ocijenio da se ovako ne gradi budućnost države i upozorava izbrane predstavnike u Republici Srpskoj na historijske poruke.

“BiH ne može graditi budućnost pokušavajući da ignoriše prošlost. NSRS ni bilo koji drugi organ ne može promijeniti ono što cijeli svijet zna da je istina, takvim ponašanjem oni ne čine uslugu ni sebi ni onima koje predstavljaju. Kako nam to pokazuju događaji iz prošlosti oni koji pokušavaju negirati historiju gotovo uvijek su osuđeni da je ponove”, podsjetio je bivši visoki predstavnik u BiH.

Slično se može čuti i iz Washingtona, zbog Dodikovih poteza pod sankcijama američke administracije bi se mogli naći još neki ljudi, zaključio je Daniel Serwer, profesor Johns Hopkins univerziteta.

“Mi znamo šta se desilo u Srebrenici. Ovo je politički manevar Milorada Dodika kojim pokušava da očisti RS od odgovornosti za ono što se desilo. To neće moći proći, neće moći proći u očima međunarodne zajednice, neće moći proći u očima većine Bosanaca i neće moći proći u očima većine ljudi na Balkanu. Odabrao je politički put koji je već doveo do američkih sankcija protiv njega lično, a mislim da će sada dovesti do sankcija protiv velikog broja drugih ljudi u RS-u”, istakao je Serwer.

Žrtve su jasne, svaka nastradala osoba treba biti priznata, ali da se to ne radi na uštrb drugih žrtava i da se ne umanjuje vrijednost drugih stradanja.

“Svaka žrtva treba biti priznata i prihvaćena kao takva. Mi nemamo ništa protiv, čak šta više trebaju se utvrditi realne činjenice koliko je doista stradalo i Srba u Podrinju. To mora biti jedno nezavisno tijelo koje će to utvrditi, ne može jedna ad hoc komisija koju će sama Vlada Republike Srpske, koja bi bila pristrasna, to raditi. To trebaju biti međunarodni eksperti i treba utvrditi činjenice”, zaključio je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Bivši logoraš Mirsad Čaušević smatra da bi trebalo posegnuti za zakonodavnim rješenjima kako bi se spriječilo neko kasnije negiranje događaja iz 1990-ih.

“Mislim da je to jedna veoma žalosna činjenica da 25 godina nadajući se da će se neko izvinuti i da se priznaju ti zločini oni obrnuto rade i nakon presude i potvrđenog genocida i dalje to negiraju. Najveći problem našeg društva je što se ne usvaja zakon koji bi zabranjivao negiranje genocida”, kazao je Čaušević.

Analitičari smatraju da će potezi međunarodne zajednice umnogome zavisiti o poteza građana na predstojećim izborima i od toga kome će dati povjerenje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.