Crtanje novih granica na Balkanu otvorit će nove frontove i novi val nestabilnosti koji bi doveo do ugrožavanja postignutog napretka u BiH, stav je koji se čuje u Berlinu, Sarajevu, uskoro i u Briselu. Bivši visoki predstavnici pisali su Federici Mogherini i tražili hitno odbacivanje prijedloga o prekrajanju granica na Balkanu.
Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling u svom pismu kažu da će novo crtanje granice produbiti podjele te da bi to u Bosni i Hercegovini išlo na ruku negatorima Dejtonskog sporazuma.
“Takav će korak samo dodatno pomoći onima koji žele da podijele zemlju, onima koji pozivaju na povratak na stanje prije Dejtonskog sporazuma. Nema sumnje da se takvim dogovorom potkopava jedinstvo države kao što je BiH”, stoji u pismu bivših visokih predstavnika.
Njemačka kancelarka Angela Merkel po treći put u samo nekoliko sedmica odbacila je mogućnost mijenjanja teritorijalne cjelovitosti balkanskih zemalja.
“Teritorijalna cjelovitost koja je sada stvorena je jedna vrijednost i veličina. Ja sam to rekla kada je ovdje bio predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine i predsjednik Vlade Crne Gore. Moramo biti oprezni da određene mjere na jednoj teritoriji ne dovedu do drugih poteza na drugim teritorijama”, ističe Merkel.
Najbolje rješenje za Balkan bilo bi da se potvrde već utvrđene granice, poručio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
Iz Ureda visokog predstavnika u BiH i Ambasade Sjedinjenih Država za N1 kažu kako nema nikakve mogućnosti povezivanja razgovora Kosova i Srbije sa Bosnom i Hercegovinom.
“Ne postoje paralele između Republike Srpske i Kosova. BiH je bila suverena i međunarodno priznata država i prije Dejtonskog sporazuma”, poručuju iz američke ambasade.
Opasnost za cijeli region ukoliko dođe do crtanja novih granica vidi i politički analitičar Adi Ćerimagić. O ovoj temi se, kaže, razgovaralo tokom vikenda u Austriji.
“Formiranje novih političkih pokreta koji bi zagovarali da je ono što je legitimirano između npr. Kosova i Srbije, da treba dati legitimitet i na drugim mjestima. Tu se ne radi samo o Bosni i Hercegovini, tu se radi i o Makedoniji i Crnoj Gori”, ocjenjuje Ćerimagić.
Odluka o sudbini Bosne i Hercegovine će biti donesena daleko od evropskog konitenta, smatra profesor Neven Anđelić.
S pažnjom se čeka reakcija Evropske unije na pozive o odbacivanju eventualne ideje o crtanju novih granica na Balkanu, kao i ishod nastavka pregovora između Prištine i Beograda.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.