Omer Ibrahimagić, stručnjak za ustavno pravo, kazao je za N1 da problem koji proizilazi iz Dejtonskog sporazuma jeste u njegovom neprovođenju, jer su neke političke opcije razumjele da umjesto oružanim putem samo političkim tragom i osporavanjima u praksi političkog sprovođenja Sporazuma ostvare svoje ratne ili političke ciljeve.

“Moje istraživanje pokazuje da dvije trećine Dejtonskog sporazuma nisu provedene. Mi imamo dva tržišta entitetska, a hoćemo u Evropu koja ima 28 jedinstvenih. Dalje, nisu provedene presude Evropskog suda za ljudska prava. Nama ne treba raspakivanje Dejtona, nego realizacija postojećeg da bi ispunili kriterije za ulazak u EU i donijeli novi Ustav”, kazao je Ibrahimagić.

Govoreći o eventualnim promjenama granica u regionu i utjecaja na unutrašnje uređenje BiH, Ibrahimagić kaže da bi hipotetičke stvari trebalo izbjegavati jer one unose smutnju među ljude.

“Imamo međunarodno pravo imamo važeće domaće pravo, prema tome, da li se ponašamo svi mi pa i političke institucije i pojedinci u skladu s tim, to je jedini kriterij. Ja govorim sa stanovišta domaćeg i međunarodnog prava, da li će se aktuelna politika, rukovoditi domaćim i međunarodnim pravom, ako neće, onda dolazi dakle do sukoba druge prirode koji prevazilaze političke sukobe”, navodi Ibrahimagić.

Goran Marković, profesor Ustavnog prava, na upit pod kojim uslovima može prestati važiti Dejtonski sporazum, kazao je da ne bi komentarisao “neke hipotetičke situacije koje se gotovo pa ne mogu dogoditi”.

“Jer neće nijedna strana potpisnica povući svoj potpis niti je uopšte aktuelno bilo kakvo radikalno mijenjanje ili napuštanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mi imamo jednu pravno-političku situaciju koja je takva kakva jeste već dugi niz godina praktično od potpisivanja stupanja na snagu Dejtonskog mirovnog sporazuma i to će tako ostati ne znamo koliko dugo ali mislim da nema mnogo smisla govoriti o tome šta bi bilo ako bi se desilo nešto što se neće desiti”, navodi Marković.

“Ako bi se neko upustio da krene u tu vrstu političke aktivnosti onda pretpostavljam da bi bio raspisan referendum, ali zaista ne mogu da komentarišem tu vrstu hipotetičkih situacija. One su povezane sa cjelokupnim Dejtonskim sporazumom, njegovim funkcionisanjem, da su tu duboko upletene i velike sile i cjelokupna tzv. međunarodna zajednica tako da ja tu nemam nikakavu jasnu predstavu o tome. Pretpostavljam da, ako bi se neko odlučio da se upusti u tu vrstu aktivnosti u šta sumnjam da bi organizovao referendum, ali to je nešto što je jedna aktivnost koja sama po sebi ne može biti dovoljna jer Dejtonski sporazum je vrlo kompleksan međunarodni akt ne samo unutrašnjih snaga u BiH nego i susjednih država, tako da bi bilo potrebno mnogo toga učiniti i postići saglasnost svih tih strana da bi se Dejtonski sporazum mijenjao i čak da bi bio napušten, a ja ne vidim da bilo ko od onih koji su potpisali su spremni da to učine”, kaže Marković.

No, hipotetički, bez Dejtona, anarhija ili eventualno vraćanje na Ustav RBiH, profesor Ustavnog prava Nurko Pobrić kaže: 

“Ja nisam za to kao i većina ljudi na Balkanu, za prekrajanje bilo kakvih granica, postojećih. Drugo vraćanje na Ustav RBiH mislim da je gotovo nemoguće na neki miran način. Postavlja se pitanje ko je taj politički subjekt koji donio odluku da se sada Dejtonski ustav preoblikuje ili zamijeni Ustavom RBiH. Pravno gledajući to bi bilo moguće jedino da učini Parlament BiH a što faktički nije moguće s obzirom na politički kontekst i odnos političkih snaga u BiH. Prema tome vraćanje na Ustav RBiH u kontekstu eventualno prekrajanja nekih granica u BiH, izvan BiH skoro pa da je nemoguće na jedan miran način a na neki drugi način vjerovatno ne bi niko želio. Ko bi bio na koncu taj revolucionarni ustavotvorac koji bi ne držeći se sadašnjeg Dejtonskog ustava vratio nas na neki bivši ustav koji je prestao da važi. To se događa samo u političkim ili sličnim revolucijama”. 

Mlađen Mandić, zamjenik državnog pravobranioca kaže, s pravne strane gledano, gotovo je nemoguće van snage staviti Dejtonski mirovni sporazum, jer je riječ o međunarodnom dokumentu, s više potpisnika i nizom država koji su garanti, i svako ozbiljno mijenjanje zahtijeva konsenzus mnogih i može biti vrlo opasno. Kada je riječ o situaciji koja bi nastala eventualnim stavljanjem van snage Dejtona, Mandić kaže, nema povratka na staro – jer ne postoji pravna sljedbenost u ustavnom smislu. Državna da, ali ustavna ne. Dejtonskim sporazumom BiH je dobila ustavno uređenje, bez Dejtona bi došla u ozbiljan problem.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.