Prijava Anela Kajtezovića konačno je dokumentovana i bit će proslijeđena zajedno sa još 150 predmeta Tužilaštvu BiH. Anel je naime otkrio da je njegovo prebivališe u Njemačkoj, gdje je otišla preporučena koverta za glasanje, iako nikada nije napustio BiH. Slučajeva poput njegovih, sve je više.
Do danas je u Centralnu izbornu komisiju pristiglo više od 270 prijava. Prvi kontigent upućen je Tužilaštvu, potvrđeno je nakon sjednice CIK-a.
“Informacija obuhvata blizu 150 osoba, i to na način da sadrži tri službene zabilješke iz PU Odžak, koja se odnosi na izjave tri lica da ih je neko mimo njihove volje prijavio da glasaju putem pošte. Zatim obuhvata prijavu jednog fizičkog lica iz Orašja, koji prijavljuje četiri osobe sa ličnim podacima, da ih je neko mimo njihove volje registrovao da glasa putem pošte, i navodi imena dodatnih 137 osoba bez ličnih podataka za koje ta fizička sumnja da je njihova izborna volja zloupotrebljena. Informacija također sadrži 50 pojedinačnih prijava osoba koje su se javili CIK-u putem maila ili telefonski, da ih je neko registrovao da glasa putem pošte, a oni to nisu uradili”, kazala je Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a.
Od 2008. godine do danas Centralna izborna komisija uputila je 75 dokumentovanih prijava sa više od 600 osoba Tužilaštvu BiH, no pred Sudom je vođeno je tek nekoliko postupaka. Samo jedan je završio zatvorskom kaznom i to uvjetno do 10 mjeseci zatvora. Spomenimo 2016. godinu kada su procesuirani Dragan Šekarić, Dragoljub Milović i Branko Pereula, jer su na izborima 2010. godine prevarili veću grupu građana kako bi došli do glasova za Daliborku Milović. Sudski postupak trajao je čak šest godina. Presuđeni su uvjetno.
Na sjednici CIK-a danas se našla i informacija o nesrazmjeru broja ličnih karata i registrovanih birača. Podsjetimo direktor IDDEEA-e potvrdio je je za N1 kako je u opticaju 3.101.437 ličnih karata , što je mnogo manje od broja birača na Cetralnom biračkom spisku koji broji 3.352.993. Članovi CIK-a poručuli su kako se istekom lične karte ne oduzima biračko pravo, iako bez validnog dokumenta birač ne može pristupiti glasanju. U tom kontekstu dodaju
“2017.godine u maju mjesecu Agencija za identifikacione dokumente je izašla u javnost sa podatakom da je u BiH bilo nešto više od jedan milion nevažečih ličnih karata, i u tom broju je oko oko 200.000 nevažećih ličnih karata građana. Tu su građani u inostranstvu, socijalno ugrožene porodice i slično”, naglasila je kazala je Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a.
Inače nakon sjednice CIK-a novinarima je potvrđeno kako u centralnom biračkom spisku i dalje postoji značajan broj umrlih osoba, iako ih je samo ove godine brisano preko 5000. Navodimo primjer Raguž Anice iz Stoca koja je rođena 1908. godine i koja i dalje ima priliku da glasa, iako je umrla 2004. godine.
“Suština je da matični uredi moraju raditi svoj posao, nakon toga MUP-ovi činjenicu smrti unijeti u centralnu evidenciju građana iz kojih CIK crpi podatke”, kazala je Pirić, te dodala da ime preminule osobe ne znači nužno zloupotrebu identiteta ako birački odbori zakonito rade svoj posao.
Pojedini članovi CIK-a danas su zaključiili i da je zbog svega navednog ovo svojevrsno vandredno stanje za Centralnu izbornu komisiju, zbog čega je zatražen hitni sastanak sa svim predsjednicima općinskih izbornih komsija, ali i IDDEEA-e.
Na sjednici je usvojena i informacija o uvođenju videonadzora u Glavni centar za brojenje glasova gdje će rad 375 radnika pratiti četiri kamere. I Služba za reviziju CIK-a podnijela je izvještaj u kojem je navedeno da je tek devet političkih partija ispoštovalo pravila finansiranja. odnosno da će protiv 52 biti pokrenuti postupci.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
