Očekuje se da Makedonija uskoro dobije službeni poziv za punopravno članstvo u NATO savezu. Crna Gora je već članica, a odavno Hrvatska i Albanija. Bosna i Hercegovina još tapka u mjestu, duboko podijeljena glede Alijanse, i u iščekivanju aktivacije Programa MAP. To se još nije dogodilo, uprkos najavama vladajućih.

Najnovija je da će MAP biti aktiviran nakon izbora.

Niti uknjižba vojne imovine više nije prepreka za aktivaciju MAP-a, jedne od brojnih stepenica do punopravnog članstva Bosne i Hercegovine u NATO savezu. Uvjereva tako ministrica obrane, i najavljuje da će zeleno svjetlo iz Brisela zasjati nakon izbora, kako bi se izbjegla zloupotreba ovog događaja u predizborne svrhe.

“Smatram da će se nakon izbora otkloniti svi problemi.

Je li to jedan od razloga? – Da to je jedan od razloga.

Ko Vam je to rekao? – Članice NATO-a. Nema nikakvog razloga da se MAP ne aktivira”, kazala je Marina Pendeš, ministrica obrane Bosne i Hercegovine.

Vladajući su najavljivali dvije godine uzastopno da će MAP za našu zemlju biti odobren na samitu u Varšavi, što se nije dogodilo, Kao ni u julu ove godine kada na samitu u Briselu Bosna i Hercegovina nije bila ni tema.

“Mi nastavljamo raditi sa Bosnom i Hercegovinom, te podržavati je. Bosna i Hercegovina je naš partner i to važan partner. Ne očekujem da će zemlje članice na ovom samitu razgovarati o aktivaciji MAP-a za Bosnu i Hercegovinu”, istakao je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.

Bakir Izetbegović je bio optimističan.

“Ako ne danas, onda da se to desi do kraja godine, da aktiviramo MAP”, kazao je Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Sifet Podžić, član parlamentarne Komisije za obranu, smatra da su izjave o aktivaciji MAP-a bile nerealne.

“Bile su u političke svrhe. Žao mi je da je Hrvatska demokratska zajednica prihvatila igru Saveza nezavisnih socijaldemokrata, prije svega zbog Izbornog zakona, gdje mu je trebala podrška, i ovo pitanje o NATO savezu. Tu prije svega žalim ljude u uniformi, koji su sazreli da postanu članovi NATO-a, a to ne bih rekao za rukovodstvo Ministarstva obrane”, istakao je Podžić, član Komisije za obranu i sigurnost.

Ognjen Tadić, također član iste parlamentarne komsije, s druge strane, smatra da pojedini političari obmanjuju dio javnosti.

“Da li je moguće o NATO-u razgovarati na osnovu volje samo jednog dijela stanovništva u Bosni i Hercegovini, zanemarujući volju jednog značajnog broja stanovnika koji uopšte ne žele privbližavanje NATO-u, niti NATO integracije”, kazao je Tadić, član parlamentarne komsije.

Narodna skupština Republike Srpske u Banjaluci je nedavno usvojila Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, u kojoj stoji:

“Republika Srpska je opredjeljena da svaki budući status koordiniše sa Republikom Srbijom kao potpisnicom Dejtonskog sporazuma. U skladu s tim Narodna skupština Republike Srpske donosi odluku o proglašavanju vojne neutralnosti Republike Srpske u odnosu na postojeće vojne saveze do eventualnog raspisivanja referenduma u Republici Srpskoj na kome bi se donijela konačna odluka o tom pitanju.”

Za i protiv NATO saveza, rasprava je koja se vodi na političkoj sceni. Jedino oko čega postoji saglasnot svih jeste aktivacija MAP-a, a do punopravnog članstva može proći i niz godina. Prema istraživanju USAID-a, iz 2016. godine, 72 posto građana naše zemlje podržava pristupanje Evropskoj uniji, dok nešto više od polovine podržava integraciju u NATO. U Federaciji je podrška za Uniju i NATO skoro 90 posto, a u Republici Srpskoj 41 posto za Evropsku uniju, i svega 15 posto za Sjevernoatlanski savez.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.