Bodo Weber, njemački politikolog i ekspert za Balkan, u intervjuu za DW govori o pobjedi Milorada Dodika u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz bh. entiteta Republika Srpska.

“Dodik je do sada uspješno podrivao ustavni poredak BiH i Republike Srpske. No, pitanje je koliko on to može uraditi iz pozicije Predsjedništva BiH, jer tu ima ograničene ingerencije”, kaže Bodo Weber u intervjuu za DW.

Milorad Dodik je ušao u Predsjedništvo BiH. Šta mislite hoće li dalje raditi na razbijanju Bosne i Hercegovine i nezavisnosti Republike Srpske? Treba li da se plašimo novih granica na Balkanu?

Ne sumnjam u to da gospodin Dodik uraditi ono što najavljuje. On već deset godina, zapravo 12-13 godina, radi na podrivanju ustavnog poretka BiH. Meni ostaje nejasno zašto je baš ovaj put išao na poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH, ali to treba vidjeti, šta će on tamo konkretno uraditi.

Možda se upravo zbog toga kandidovao za Predsjedništvo BiH?

Ipak treba vidjeti. On je do sada uspješno podrivao ustavni poredak BiH i Republike Srpske. No, pitanje je koliko on to može uraditi iz pozicije Predsjedništva BiH, odnosno jednog člana BiH, jer tu ima ograničene ingerencije. Možda je bio plan da on uđe u Predsjedništvo sa svojim partnerom Draganom Čovićem. Ali, koliko vidim po preliminarnim rezultatima, ako je to bio plan onda taj plan nije uspio.

Izjavio je kako će prvo otići „kod predsjednika” pa tek onda u Sarajevo – mislio je na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Da li to znači da kod Vučića ide po direktive?

To je sad pitanje odnosa između Beograda i Dodika. Sjetimo se perioda kada je predsjednik bio Boris Tadić, kada je taj odnos bio mnogo tješnji. Onda je došao Vučić koji je prije nekoliko godina počeo sa malo zdravijim odnosom prema Bosni i Hercegovini odlaskom u Sarajevo. Ali, to se posljednje dvije tri godine ponovo promijenilo. Mislim da se i u ovom slučaju postavlja pitanje koje se već dugi niz godina postavlja: koliko je Dodik ovisan o Beogradu? Mislim da se to prethodno već pokazalo, za vrijeme predsjednika Tadića. Jer, nije to više odnos iz 90-ih gdje srpska politika u BiH zavisi od Beograda. Ne vjerujem stoga da on ide po direktive. Naravno da na neki način politika u Republici Srpskoj zavisi do politike u Srbiji, ali to nije odlazak po direktive, već više neka vrsta pokazivanja saveza.

Kako će se Dodik predstaviti na međunarodnom planu. Budućem članu Predsjedništva BiH je zabranjen ulaz u SAD, a samim tim i u Ujedinjene nacije?

On nije priman ni u prestonicama Evropske unije dugi niz godina. To je upravo protokolarno zanimljivo pitanje. Treba vidjeti šta to znači i kako će se odnositi Evropska unija, da li će promijeniti kostur, ali što se tiče SAD tu neće biti promjene.

„Crna lista” ostaje?

Tako je. Vidjeli smo na slučaju Špirića (Nikola prim. aut.). A za Evropsku uniju je još rano govoriti, da li će biti blokade članova Predsjedništva. Vidjećemo.

Željko Komšić, za kojeg neki kažu da nije pravi Hrvat će zastupati Hrvate u BiH? Kako vidite Čovićev poraz i Komšićevu pobjedu?

Pomalo se vraćamo na situaciju koju smo imali i 2010. Kada u Predsjedništvo uđe neko iz nenacionalne stranke, multietničke stranke, postavlja se pitanje šta je strategija i šta se može postići. Mislim da je 2010. glavno pitanje bilo šta je bila strategija SDP-a, stranke koja je kandidovala Komšića. Ona je na jednoj strani tim kandidovanjem, što je potpuno legalno i samim tim možda i legitimno, da se kandiduje član multietničke stranke zato jer je Hrvat. Ali, zato je to bio povod da HDZ i hrvatski korpus politički pokrene kampanju koja traje već deset godina o navodnoj kolektivnoj diskriminaciji Hrvata u Bosni i Hercegovini. A drugo pitanje je šta je gospodin Komšić u svom prethodnom mandatu uradio. Mislim da ćemo opet imati istu situaciju gdje će HDZ inisistirati na svom putu pokušaju uvođen ja trećeg entiteta na osnovu te neke teže diskriminacije. Mislim da će to radikalizirati unutrašnje odnose u BiH. Ne treba zaboraviti da imamo neriješen slučaj ne usvajanja amandmana na Izborni zakon.

Malo je nedostajalo da i bošnjački korpus dobije jednog socijaldemokratskog predstavnika, Denisa Bećirovića iz SDP-a. Ipak je pobijedio Šefik Džaferović iz SDA? Kako gledate na to što se dešava u bošnjačkom korpusu?

Mislim da je to više stvar onoga što uvijek vidimo na izborima, da nakon jednog mandata dolazi do jačanja opozicije. S druge strane imamo slučaj da SDA ima problem da nađe kandidata – i uglednog i sa harizmom. Mislim da je kombinacija ovo dvoje bila razlog zašto je rezultat po prvi put u zadnjih niz godina bio tješnji nego inače.

Kako će izgledati formiranje vlasti?

Po preliminarnim rezultatima razne kombinacije su moguće. Ako se ne varam na nivou Federacije bi bila moguća koalicija SDA i HDZ. Imaćemo ovaj put mnogo manje stranaka nego ranije, jer su manje stranke ispale, njih mnogo više nego ranije. SBB je ovaj put oslabljen.

Jedva su prešli cenzus.

Jeste, jeste. Naša stranka u Federaciji izgleda neće preći cenzus. Tako da će vlast formirati najvjerovatnije SDA i HDZ. Ne treba im treća stranka. A što se tiče Republike Srpske SNSD je izgleda pobijedila na državnom nivou.

SNSD je prema preliminarnim rezultatima ostvario ubjedljivu pobjedu.

Jeste, sada ćemo vidjeti kako će se formirati vlast na državnom nivou, pogotovo zbog toga što će ovaj put predsjedavajući Savjeta ministara biti iz redova srpskog naroda. Prošli put smo na državnom nivou imali koaliciju sa opozicijom iz RS. Ovaj put će baš biti zanimljivo vidjeti hoće li doći do formiranja koalicije bez SNSD-a. Biće zanimljivo gledati kako će biti formirana koalicija na državnom nivou.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.