Bosna i Hercegovina se kako zbog svoje političke situacije, ali i zbog političkih interesa susjednih država nalazi u fokusu međunarodne zajednice, ali bez značajnijih poruka našoj zemlji. Nakon što je nedavno na zahtjev Hrvatske o Bosni i Hercegovini raspravljano u Evropskoj uniji sad se najavljuje i rasprava na ministarskoj razini u NATO-u.

Prema pisanju medija u susjednoj Hrvatskoj tokom nedavne posjete Zagrebu sa generalnim sekretarom NATO-a prvi ljudi hrvatske vlasti su na dnevni red stavili pitanje Bosne i Hercegovine i našeg izbornog zakona. Iz NATO-a za N1 pojašnjavaju stav ove organizacije o situaciji u BiH.

“Ono što možemo reći jeste da pozivamo lidere u Bosni i Hercegovini da nastave konstruktivan rad na političkim, ekonomskim i odbrambenim reformama, od kojih će koristi imati svi građani. NATO nastavlja podržavati aspiracije Bosne i Hercegovine kada je u pitanju pristanje NATO-u, što će biti jedna od tema rasprave kad se ministri vanjskih poslova članica NATO-a sastanu u Briselu iduće sedmice”, kazali su iz NATO-a za N1.

Akademika Slavu Kukića ne iznenađuje ovakvo djelovanje susjednjih zemalja, ali ni ponašanje naših političara.

“Bosna i Hercegovina živi u konkretnom historijskom ambijentu da se nalazi između država koje u ovom momentu pokazuju sve veće ambicije na nju. Unutar nje ne postoji elementarni društveni konsenzus koji može biti pretpostavka za sve i za ekonomsku, i za unutrašnju i za vanjsku politiku itd. Kad se te dvije stvari imaju u vidu postavlja se pitanje kome se te strategije prave?”, kaže akademik Slavo Kukić.

Eksperti upozoravaju da je glediše susjeda na Bosnu i Hercegovinu rezultat naše slabosti.

“Bosna i Hercegovina takva kakva jeste u ovom momentu, sa političkom situacijom u kojoj se nalazi, političkim sistemom koji podrazumijeva je shvaćena od strane naših susjeda osim Crne Gore kao teritorija na kojoj oni sprovode svoje vanjskopolitičke strategije jer jednostavno to mogu”, navodi Davor Vuletić iz VPI BiH.

Problem bh. diplomatije, ali i stragegije odnosa krije se u nedorečenosti okvira u kojem se treba provoditi.

“Vanjska politika Bosne i Hercegovine nije kodificirana u potpunosti na odgovarajući način. Postoje dejtonske nadležnosti, postoje nadležnosti Predsjedništva, postoje nadležnosti Vijeća ministara, međutim činjenica je da osim strategije za koju smo se svi složili da nije dovoljno fokusirana postoji problem i sa daljom kodifikacijom”, kaže Nedžma Džananović – Miraščija sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Eksperti poručuju da zbog svega navedenog se mora naći način kako Bosnu i Hercegovinu postaviti na noge i kao državu, ali i kao društvenu zajednicu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVOna ovom linku.