Žaljenje zbog poricanja genocida u Srebrenici jedan je od "usmenih" amandmana koji će poslanici EP podnijeti na sjednici na kojoj se raspravlja o rezoluciji o Izvještaju o napretku Srbije, piše European Western Balkans.
Kako piše ovaj portal, takvih amandmana bit će osam. Prethodno je Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) usvojio konačni tekst predloga rezolucije koji je danas pred poslanicima.
Na nacrt koji je sačinio izvjestilac za Srbiju David McAllister, članovi AFET-a podnijeli su ukupno 239 amandmana, od kojih je sam odbor 27 kompromisnih amandmana uvrstio u konačnu verziju.
Takozvane “usmene” amandmane, svaka poslanička grupa ili 40 poslanika zajedno mogu predložiti na tekst koji se razmatrati na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta. Dešava se da se radi o amandmanima koji su u cijelosti odbijeni na AFET-u, ali da ih poslaničke grupe ipak upućuju na glasanje kako bi svi poslanici odlučivali o njima, pojašnjava EWB.
Konačan tekst rezolucije, koja je neobavezujući ali politički veoma značajan dokument, bit će stavljen na glasanje u četvrtak, zajedno sa rezolucijama o izvještajima o napretku Kosova, Crne Gore, Makedonije i Albanije.
“(Parlament) žali zbog ponavljenog poricanja genocida u Srebrenici od strane nekih srpkih zvaničnika; podsjeća ih da je puna saradnja sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, i mehanizmom koji ga je naslijedio, takođe uključuje puno prihvatanje i primenu njegovih presuda i odluka; naglašava da je priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU”, stoji u amandmanu Igora Šoltesa ispred parlamentarne grupe Zelenih.
Preostale usmene amandmane podnijeli su autor izvještaja Davida McAllistera, kao i Monica Makocovei ispred poslaničke grupe Evropskih konzervativaca i reformista.
Dok su McAllisterovi amandmani tehničke prirode i samo unapređuju tekst rezolucije, onaj koji je preložila Macovei odnosi se na poziv Srbiji da ne izručuje političke optuženike u zemlje u kojima postoji rizik od torture i nehumanog tretmana. On se najvjerovatnije odnosi na slučaj Dževdeta Ajaza, turskog državljanina kurdskog porekla, kojeg je Srbija izručila u decembru prošle godine, piše EWB.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.
