Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu, zauzima visoko mjesto na listi prioriteta Vijeća Evrope pogotovo kada su u pitanju poštivanje osnovnih ljudskih prava te vladavina prava. O onome što Bosna i Hercegovina poduzima kada je u pitanju borba sa migrantskom krizom, ali i o tome kako se susjedna Hrvatska i Srbija ponašaju po ovom pitanju za Dan uživo govori ambasador Tomaš Boček, specijalni izaslanik Generalnog sekretara Vijeća Evrope za migracije. Sa ambasadorom Bočekom razgovarao Esmir Milavić.

Gospodine ambasadore tokom Vaše posljednje posjete Bosni i Hercegovini u julu posjetili ste Ušivak I razgovarali ste s predstavnicima institucija, sada ste posjetili Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku kako vidite trenutnu migrantsku situaciju u Bosni i Hercegovini?

Od jula do danas desio se napredak barem u Unsko-sanskom kantonu jer se većina onih koji se tamo nalaze u smještajnim objektima i ne nalaze se više na otvorenom što je pozitivan pomak jer dolazi zima. Naravno, još mnogo ima za uraditi. Ali, sada kada se nalaze u smještaju onda se može očekivati i ispunjavanje standarda. Tako recimo želim napomenuti da sada imamo odvajanje porodica i djece bez staratelja od ostalih migranata.

Tokom prošle posjete ste najavili aktiviranje Ušivka, imao sam priliku vidjeti migrante koji su tu premješteni, ali generalno gledajući kako se Bosna i Hercegovina nosi sa migrantskom krizom i da li se kreće u pravom smjeru i šta je ono što možemo očekivati od međunarodne zajednice?

Kao što sam rekao sada kada imamo smještajne objekte to je veliki pozitivan pomak. Sada možete početi raditi na drugim područjima vezanim uz migracije, kao što su potencijalni tražioci azila, ili integracija onih koji će ostati. Međunarodna zajednica, međunarodne organizacije su tu da pomognu, vidite koliko su IOM, UNHCR, UNICEF uključeni. Naravno, Vijeće Evrope je uključeno jer je Bosna i Hercegovina članica i mi smo tu da pomognemo sa gledišta Vijeća Evrope što je zaštita ljudskih prava i vladavine prava. Ja ću pripremiti izvještaj nakon što se vratim iz ove misije sa jasnim preporukama Vijeću Evrope kako možemo pomoći bosanskohercegovačkim institucijama.

Da li ste razgovarali sa gospođom Dunjom Mijatović koja je jedna od komesarki Vijeća Evrope i dobro poznaje situaciju u Bosni i Hercegovini?

Naravno radimo u istom gradu i u istoj zgradi i naši uredi sarađuju veoma dobro i razmjenjujemo informacije kada su u pitanju migracije.

Također ste posjetili Hrvatsku koja se nalazi pod istim ili manjim pritiskom migranata trenutno, šta je ono što ste čuli od hrvatskih vlasti kada je u pitanju migrantska kriza u BiH, jesu li zabrinuti ili smatraju da imaju sve pod kontrolom?

Posjetio sam centar u Zagrebu, odnosno u Ježevu, više smo se fokusirali na situaciju u samoj Hrvatskoj, Oni imaju određene kapacitete, ali sada rade na povećanju kapaciteta. Veoma su zainteresovani za saradnju sa susjednim zemljama i upravo ta saradnja može biti pozitivna ako se ista poveća u regionu po pitanju migracija.

Kad već govorimo o regionalnoj saradnji, Srbija je ako to tako možemo reći, zemlja porijekla za migrante koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu, kakve informacije Vijeće Evrope ima iz Srbije i kakva je ta regionalna saradnja posebno na toj ruti od Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore do Makedonije kuda dolaze migranti do Hrvatske i Evropske unije?

Prošle godina sam bio u misiji prikupljanja podataka I imam kontakte s vlastima. Sad ćemo početi raditi na prikupljanju informacija o preporukama i naravno da je jedna od stvari jačanje regionalne saradnje. Jedan od načina saradnje bi mogla da bude razmjena informacija o migrantima koje se obično nalaze na nacionalnim nivoima. Ako zemlje budu razmjenjivale ove informacije onda bi to unaprijedilo kako saradnju tako i cjelokupnu situaciju.

Znamo da postoji nekoliko ruta kojima se kreću migranti, ali kakvo je opšte stajalište Vijeća Evrope o migrantima? Da li se nalazimo na pragu novih dolazaka ili postoji šira međunarodna aktivnosti da se to zaustavi. Znamo da Evropska unija nešto radi na ovom polju, ali se nekada čini da međunarodna zajednica radi nepovezano.

Rekli ste da se zaustave migracije, one se ne mogu zaustaviti, njima se jedino može upravljati. Može se upravljati na dobar ili na loš način. Kada je u pitanju međunarodna saradnja, onda imamo jedan pokušaj upravljanja međunarodnim migracijama, a to je globalni kompakt o migracijama koji će biti usvojen za neke dvije sedmice u Marakešu. To je dobar primjer kako bi zemlje trebale i morale pristupati migratornim procesima. Kada je u pitanju gledište Vijeća Evrope o ovome mi smo organizacija koja se bavi ljudskim pravima i vladavinom prava i to je kako gledamo i na situaciju u Evropi, jer svi oni koji se nalaze na evropskom kontinentu oni uživaju u osnovnim ljudskim pravima koja su im osigurana Konvencijom. To je ono o čemu mi brinemo. Želimo da Konvencija i mi zbog toga pomažemo zemljama članicama da osnovna ljudska prava moraju biti poštivana gdje god da su u Evropi.

Znamo da je sad već bivši ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak podnio ostavku zbog slovačkog protivljenja kompaktu iz Marakeša, Hrvatska ima unutrašnjopolitičkih problema zbog toga, bojite li se da ako te zemlje napuste dogovor da on neće raditi i imamo li neke alternative jer znamo da je samo tokom ove godine stiglo u Bosnu i Hercegovinu više od 20,000 ljudi. Neki ljudi se u Unsko-sanskom kantonu boje da će se stanje pogoršati ukoliko Bosna i Hercegovina ne dobije dovljno podrške ali i širu saradnju?

Nije najbolje rješenje da se sve više zemalja povlači iz kompakta i nekoliko njih iz Evrope se povuklo, ali ostatak je još uvijek tu. Na to bismo trebali gledati ovako: velika većina svijeta želi sarađivati na migracijama i želi na neki način regulirati migrantske procese. Globalni kompakt nije obavezujući dokument nego vodič kako se zemlje mogu kretati u tom procesu, ali on nije obavezujući. Zato ne mislim da će negativno uticati na cijeli proces.

Znamo da je Bosna i Hercegovina imala izbore u oktobru I znamo da će formiranje novih vlasti biti u nekom periodu tranzicije u narednih nekoliko mjeseci. Može li to uticati na ovu situaciju sa migrantima ili ste uvjereni da naše vlasti i dalje mogu mogućnost saradnje I implementacije u saradnji s vama i drugima u svjetlu novih dolazaka migranata i strategija koje imamo?

Uvjeren sam da hoće jer je to u njihovom interesu, to je u interesu Bosne i Hercegovine da sarađuje s nama i mislim da je i u interesu političara u ovoj zemlji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.