Odluka koju će na sutrašnjem zasjednju donijeti ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a mogla bi biti pozitivna vijest za našu zemlju, ali i region stav je stručnjaka za sigurnost, ali i evroatlanske integracije.
Bivši ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Selmo Cikotić, za N1 pojašnjava šta je ono što Bosnu i Hercegovinu očekuje na osnovu najave generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga. Prema njegovim riječima ovo je nova faza u realizaciji MAP-a i pored činjenice da Bosna i Hercegovina od 2010. i samita u Tallinu nije ispunila sve uslove iz “tallinskog uslova” kada je u pitanju upis vojne imovine.
“MAP kao posljednji stadij je mehanizam kroz koji se zemlja testira kroz pet važnih poglavlja, to su: politička i ekonomska pitanja, vojna i odbrambena pitanja, pitanja resursa, sigurnosna pitanja i pravna pitanja. Tih pet poglavlja su praktično pet instrumenata kroz koja se čitava država testira i valorizira na godišnjem nivou za punopravno članstvo. NATO nema namjeru da uvozi probleme. NATO želi da dobije novog kredibilnog partnera u jednom kolektivnom mehanizmu kolektivne sigurnosti i nacionalne sigurnosti za svaku zemlju članicu. To je ono što je dosadašnje najveće iskustvo ili tekovina svih članica ili motivacija kandidata da postanu članica NATO-a. Sve članice NATO-a su uživale te benefite stabilnosti, sigurnosti i slobode kao jednog opšteg ambijenta za politiku i sve druge elemente društvene zajednice”, kazao je Cikotić.
Cikotić je mišljenja da Bosna i Hercegovina sad dobija šansu da krene sa godišnjim nacionalnim programom te da je dosadašnje iskustvo da se zemlja po šest godina ili više zadržavale u tim mehanizmima dok bi bile pozvane da postanu punopravne članice Saveza, ali se možda može desiti da Bosna i Hercegovina ima nešto kraći period ukoliko bude i političke volje i spremnosti u institucijama Bosne i Hercegovine da svoje obaveze realizira onako kako Savez od nje očekuje.
Na pitanje kako komentariše posljednje poteze Republike Hrvatske po pitanju napredovanja Bosne i Hercegovine Cikotić kaže da je nešto takvo hipotetski moguće, ali da je vrlo malo vjerovatno u stvarnosti.
“Sve odluke u NATO-u se donose konsenzusom svih članica NATO-a. Prema tome Hrvatska ima hipotetski mogućnost da iz nekih svojih razloga postavlja neka pitanja ili koči neku odluku vezanu za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, s druge strane iskustvo govori da NATO nije dozvolio da postane instrument kojim se neka od članica služe ili da se razračunavaju sa nekim od kandidata. Tu mogućnost više vidim na nekoj teorijskoj nego na praktičnoj osnovi, zato što mislim da se izborni zakon ali i neka druga pitanja unutar Bosne i Hercegovine trebaju rješavati zbog nas ne zbog NATO-a i ne zbog susjeda. Sva ta pitanja treba da se rješavaju po prioritetima i po značaju, ne zato što će to neki od susjeda to od nas tražiti. Ali oni koji traže rješavanje jednog pitanja moraju znati da su vrlo često vezana sa nekim drugim i da se trebaju rješavati po logici stvari, a ne po željama bilo koga. Što se konsenzusa tiče napredak Bosne i Hercegovine prema NATO-u mora podrazumijevati volju relevantnih političkih institucija”, ističe Cikotić.
Iz dobro obavještenih izvora u Briselu, ali i od poznavalaca u Bosni i Hercegovni moglo se čuti da će za aktiviranje godišnjeg nacionalnog programa trebati konsenzus svih članova Predsjedništva Cikotić kaže da je sitacija prilično jasna.
“Ja bi vas podsjetio da mi praktično od 2001. godine otkako je po prvi put usvojen dokument ‘Odbrambena politika Bosne i Hercegovine’ kada su u Predsjedništvu bili gospoda Radišić, Belkić i Križanović, pa preko prvog Zakona od odbrani iz 2003. i pogotovo drugog Zakona od odbrani iz 2005. kada su Predsjedništvu sjedila gospoda Paravac, Tihić i Čović, do Predsjedništva od 2006. do 2010. u kojem su sjedila gospoda Silajdžić, Radmanović i Komšić imamo jedan čitav niz dokumenata kojima je potvrđena vrlo jasna opredjeljenost Bosne i Hercegovine uz suglasnost svih institucija o tome da Bosna i Hercegovina želi postati članicom NATO-a. Ja, mislim da rezerve koje se pokazuju treba posmatrati na praktičan način. Ako se neko ima rezervu prema onome što je već odlučeno i što je zakonska obaveza onda se morati postaviti odgovornosti za nekog ko ne izvršava svoje zakonske obaveze ili će se tražiti bolje alternativno rješenje. Ja na horizontu ne vidim bolje rješenje. Ono što se u prethodnim godinama pominjalo kao moguće rješenje, a to je pitanje demilitarizacije ili vojne neutralnosti za Bosnu i Hercegovinu praktično nije moguće ni razmatrati u praktičnom smislu”, kaže Cikotić.
Crna Gora je najmlađa članica NATO-a, a uskoro se očekuje da bi nova trideseta članica mogla postati Makedonija ukoliko uspješno riješi spor sa Grčkom oko imena i to je već dovelo do određenih promjena u tim zemljama. Cikotić napominje brojne pozitivne elemente koji su se desili tranzicijskim zemljama koje su postale članice NATO-a.
“Iskustvo svih tranzicijskih zemalja Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope koje su nakon prestanka Hladnog rata prolazile kroz tranziciju govori o tome da su prvo postajale članicama NATO-a pa su tek onda razmatrane za članstvo u Evropskoj uniji i tu nemate izuzetka. Ono što iskustvo govori jeste da je nakon ulaska u NATO u tim zemljama došlo do značajnog ekonomskog rasta u tim zemljama pogotovo direktnih stranih investicija, ali i drugih investicija uključujući domaće. U Bosni i Hercegovini je veći problem nedostatak domaćih investicija. Imate značajan broj ljudi u Bosni i Hercegovini koji ne investiraju u vlastitoj zemlji i neće se desiti strana dok se ne dese domaća i sa te strane je to jako značajno. Sa druge strane za region je jako bitno da se što više zemalja integrira u jedan savez koji znači stabilnost, prosperitet i koji znači jedan trezven ambijent za rješavanje svih otvorenih pitanja”, zaključio je Cikotić.
Dodaje da to pritom ne isključuje mogućnost da mi sarađujemo sa Rusijom, sa zemljama Islamskog svijeta, azijskim zemljama ili sa drugim zemljama koje imaju interese i mogućnosti da sarađuju sa nama na ovom prostoru.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.
