Kako funkcioniše "anti-fog" sistem na sarajevskom Aerodromu

Vijesti 09. dec 201809:06 > 09:11
Međunarodni aerodrom Sarajevo/Ilustracija

Iako je "anti-fog sistem" za rasturanje tzv. pothlađene magle na Međunarodnom aerodromu Sarajevo u funkciji od 15. novembra, nažalost, guste magle sa kojima se glavni grad BiH suočava u ovom periodu uzrokuju i dalje problem sa letovima.

– Niti jedan sistem ne može u potpunosti riješiti problem gustih magli, kako na sarajevskoj, tako i na drugim zračnim lukama, međutim, definitivno može da pomogne – kazala je Feni glasnogovornica Međunarodnog aerodroma Sarajevo Sanja Bagarić.

Također, uz već postojeći Sistem za instrumentalno slijetanje (tzv. ILS sistem), MAS je odnedavno uveo i globalni sistem satelitske navigacije (GNSS), koji će još više poboljšati uvjete za uspješno slijetanje i polijetanje zrakoplova sa sarajevske zračne luke.

Bagarić je naglasila da se sistem može efikasno primijeniti u određenim uvjetima kao što su vanjska temperatura ispod 0° C ali do nekih minus 8° C. Van navedenih temperatura, rješenja trenutno nisu raspoloživa.

– Sigurni smo da je u protekle dvije sezone, od kako je ovaj sistem u uporabi, odnosno otkako se testira upravo to jedan od razloga zašto smo imali manje otkazanih letova, nego prijašnjih sezona. Primjerice u prošloj zimskoj sezoni imali smo otkazanih tek tridesetak letova zbog loših vremenskih uvjeta na našoj zračnoj luci, a tu osim gustih magli padaju i druge meteorološke pojave: jake snježne padavine jak vjetar… – kazala je Bagarić.

Dodala je da je na području sarajevske začne luke postavljeno 15 difuzionih jedinica, kojim se vrši zasijavanje magle. Svaka jedinica se sastoji od rezervoara za reagens, provodnog trakta za reagens, sistema za raspršivanje reagensa, jedinice za elektro napajanje, odgovarajuće instalacije i neophodnih rezervnih dijelova.

Naglasila je da se “svi poznati sistemi za rasturanje pothlađene magle, a nema ih mnogo, zasnivaju na primjeni tehnike zasijavanja magle sa reagensima, uz pomoć kojih se zamrzavaju čestice vode u zraku”.

– Nakon zamrzavanja te čestice rastu i povećavajući svoju težinu, potom padaju na zemlju u vidu kristala. Poznate metode razlikuju se po izboru reagensa i po tehnikama zasijavanja. Postoje dvije vrste tehnika zasijavanja, one kojima se zasijavanje radi iz zraka i one koje se sprovode sa zemlje. Zasijavanje iz zraka u većini slučajeva je efikasnije ali zbog složenog rada i visoke cijene koštanja, nije našlo širu komercijalnu primjenu. Sistem za rasturanje pothlađene magle koji je instaliran na MAS-u je jedinstven i inovativan po tome što se izborom reagensa i usavršenim načinom njegovog zasijavanja sa zemlje, može postići zadovoljavajući efekt sistema. Ovaj sistem koristi za reagens tečni propan, jer ima niz prednosti u odnosu na druge poznate reagense koji se koriste u vještačkom utjecaju na vrijeme (srebrni jodid, tečni azot, suhi led…) – pojasnila je Bagarić.

U slučaju otkazanih letova zbog magle, Međunarodni aerodrom Sarajevo nije dužan da refundira troškova putnicima. Za refundiranje troškova putnici trebaju da kontaktiraju zrakoplovne tvrtke, koje i donose odluku o otkazivanju leta, a što je praksa na svim zračnim lukama u svijetu, poručili su sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook|Instagram UŽIVO na ovom linku.