U odnosu na septembar i oktobar 2018. kada je na granici Bosne i Hercegovine evidentiran najveći pritisak migranata, u novembru i decembru 2018., prije svega zbog hladnoće i loših vremenskih uvjeta, situacija na istoku i sjeveroistoku Bosne i Hercegovine bila je manje složena, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency Zoran Galić, direktor Granične policije Bosne i Hercegovine.

“Tako su policijski službenici u rujnu spriječili ilegalan prelazak 2.699, listopadu 1.919, studenom 971, te u prvih 25 dana prosinca 323 migranta. Složeniju situaciju na granici očekujemo dolaskom toplijih dana”, poručio je Galić.

Direktor Granične policije Bosne i Hercegovine naveo je da je činjenica da je bio evidentiran porast državljana Irana koji su koristili bezvizni režim njihove zemlje sa Republikom Srbijom i pokušavali ilegalno preći bosanskohercegovačku granicu da bi se domogli zemalja Evropske unije.

“No, njegovim ukidanjem smanjen je broj i procenat Iranaca među migrantima”, naglasio je Galić.

Migranti uglavnom ekonomski

Od 1. januara do 25. decembra 2018. u Bosni i Hercegovini je, prema podacima Granične policije Bosne i Hercegovine, evidentiran ulazak 23.750 migranata.

U istom razdoblju, navodi Galić, pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine u suradnji s policijskim službenicima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Državne agencije za istragu i zaštitu i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske spriječili su 15.031 ilegalnih prelazaka državljana zemalja visokog migracijskog rizika.

“Najveći pritisak migranata je na istočnom i sjeveroistočnom dijelu granice i to područja općina Zvornik, Višegrad, Čajniče i Bijeljina, te u 2018. godine manjeg intenziteta i područje istočne Hercegovine. Na istok i sjeveroistok Bosne i Hercegovine preraspoređen je određen broj službenika i specijalistička oprema drugih organizacijskih postrojbi koji rade poslove nadzora granice. Uz mjeru odvraćanja ilegalnih migranata pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine kontinuirano realiziraju ophodnje, nadzor i osmatranje, prikupljaju obavještajno-sigurnosne podatke, postavljaju zasjede i kontrolne punktove i realiziraju mješovite ophodnje uz zajedničku državnu granicu Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama”, ističe Galić.

Kada je riječ o strukturi migranata, ističe da se može reći da je najveći procenat ekonomskih migranata, punoljetnih, radno sposobnih muškaraca.

“U manjem procentu su ranjive kategorije: žene i djeca. Riječ je o osobama iz Sjeverne Afrike, Azije i Bliskog istoka te u manjem broju s područja Kosova. Ilegalno pokušavaju prijeći granicu najčešće pješke između dva granična prijelaza, odnosno u graničnom pojasu. Službenici Granične policije Bosne i Hercegovine nerijetko sudjeluju u akcijama spašavanja migranata od utapanja u rijekama. Dužan sam im zahvaliti na tome da su sukladno uvjetima u kojima rade pružili maksimum i pružaju ga i u ovom trenutku, kao i kolegama iz drugih policijskih tijela”, navodi Galić.

Kriminalne skupine krijumčarile migrante

Ističe da pripadnici Granične policije bosne i Hercegovine prikupljaju podatke o organiziranim kriminalnim skupinama koje koriste nesreću migranata i stječu protupravnu imovinsku korist za njihov prijevoz i krijumčarenje.

“Kao rezultat navedene aktivnosti, Granična policija Bosne i Hercegovine je u travnju 2018. uspješno realizirala akcije: ‘Taurus’ i ‘OX’. Identificirano je više od trideset osoba u dvije organizirane kriminalne skupine koje su sudjelovale u nezakonitim aktivnostima s ciljem krijumčarenja migranata iz BiH u Republiku Hrvatsku. Polovinom listopada 2018. realizirane su završne aktivnosti OA ‘Centar’. Specifičnost jedne u nizu akcija Granične policije Bosne i Hercegovine je u činjenici da su kao krijumčari ljudi prvi put identificirani, a potom i lišeni slobode ilegalni migranti. Zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kazeno djelo ‘organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje kaznenog djela krijumčarenje migranata’ u vezi s kaznenim djelom ‘krijumčarenje osoba’ lišena su slobode dvojica državljana Pakistana, državljanin Irana i državljanin Bosne i Hercegovine”, navodi Galić.

Podsjetio je da je granica Bosne i Hercegovine najvećim dijelom kopnena i da su na njoj identificirana mjesta pogodna za nezakonite prelaske državne granice.

“Granična policija Bosne i Hercegovine je sudjelovala u aktivnostima identificiranja i zaprečavanja mjesta pogodnih za ilegalne prelaske državne granice, što predstavlja jednu u nizu metoda koje doprinose efikasnijem nadzoru državne granice. Projekat zaprečavanja lokacija pogodnih za ilegalni prelazak kopnene granice motornim vozilima između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koji je financirala Europska unija realiziran je 2008. godine kada su zapriječene sve identificirane lokacije. Vlada Republike Hrvatske u 2014. godini donijela je Odluku o zaprečavanju 26 novih lokacija, a nakon toga i dopunu Odluke o zaprečavanju još 13 lokacija, što je i realizirano u prethodnom razdoblju”, kaže Galić.

Makadamski putevi i staze zapriječeni

On navodi da je projektom ‘Zaprečavanje sporednih puteva pogodnih za ilegalni prelazak državne granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore’ zapriječene sve identificirane lokacije na granici s Crnom Gorom.

“Nadležni organi Bosne i Hercegovine i Republike Srbije 2015. godine parafirali su ‘Elaborat zaprečavanja putnih pravaca pogodnih za ilegalni prelazak državne granice između Bosne i Hercegovine i Srbije prevoznim sredstvima’. Nadležni organi susjedne zemlje u 2017. godini zapriječili su četiri, dok je Granična policija Bosne i Hercegovine zapriječila sedam lokacija predviđenih Elaboratom. Uz navedeno, sukladno zaključku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine formirana je radna grupa koju čine predstavnici Granične policije Bosne i Hercegovine i Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine, čiji je zadatak sačinjavanje detaljne analize i prikupljanje podataka u svrhu procjene potreba i mogućnosti za eventualno dodatno zaprečavanje mjesta pogodnih za ilegalan prelazak državne granice na granici Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore”, navodi Galić.

Predmetnu analizu, ističe direktor Granične policije Bosne i Hercegovine, potrebno je sačiniti i kako bi procijenilo da li fizičko zaprečavanje dodatnih lokacija može imati učinka na smanjenje ilegalnih prelazaka migranata na teritorij Bosne i Hercegovine.

“Makadamski putevi i staze koje su bile pogodne za ilegalne prelaske državne granice zapriječeni su postavljanjem metalnih rampi, betonskim blokovima, te nasipanjem kamena i betona. Angažiranjem mobilnih i zajedničkih ophodnji u nadzoru državne granice i sektorskim radom svakodnevno se vrši obilazak i uvid u stanje postavljenih zapreka na terenu. Prema sigurnosnim procjenama, za nadzor se koriste i suvremeni mobilni uređaji za nadzor državne granice, kao i senzorska oprema koja se postavlja na prilazne puteve i staze na mjestima mogućeg ilegalnog prelaska državne granice”, poručuje Galić.

Naveo je i da se zajedničke ophodnje realiziraju na osnovu potpisanih protokola između Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore.

“Protokoli o provođenju zajedničkih ophodnji provode se na zadovoljavajućoj razini i svake godine im se povećava broj. Pored preventivnih mjera, jačanja međusobnog povjerenja i suradnje, adekvatnijeg korištenja ljudskih resursa, realiziranje zajedničkih ophodnji doprinijelo je i konkretnim rezultatima na suzbijanju ilegalnih migracija i drugih nezakonitih radnji“, rekao je Galić.

Broj oduzetih krivotvorenih dokumenata povećan za 250 posto

Direktor Granične policije Bosne i Hercegovine navodi da Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska od 2014. godine imaju Sporazum o pograničnom prometu kojim je u potpunosti uređen sustav pravila kojima se uređuje pogranični promet u pograničnom području između dvije zemlje.

“Jasno je da uvjeti pograničnog režima predstavljaju izuzeće od općih pravila koja uređuju graničnu kontrolu osoba koje prelaze vanjsku granicu država članica Evropske unije, ali s našeg aspekta bitno je da Schengenski kodeks o granicama ne dovodi u pitanje bilateralne sporazume o pograničnom prometu”, kaže Galić.

Čelnik Granične policije Bosne i Hercegovine ističe da su od 1. januara do 30. septembra 2018. pripadnici Granične policije privremeno oduzeli 234 dokumenta, od čega 163 na ulazu, 64 na izlazu iz Bosne i Hercegovine i sedam dokumenata u graničnom pojasu, za koje postoji sumnja da su falsificirani, što je povećanje za 251 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

“Ovoj problematici posvećuje se velika pažnja, prije svega u planiranju i opremanju graničnih prijelaza specijalističkom opremom i pomagalima za otkrivanje falsificiranih dokumenata. Paralelno policijski službenici kontinuirano pohađaju obuke iz ove oblasti da bi usavršili znanja o korištenju sofisticirane opreme. Migranti mijenjaju modalitete za ilegalan ulazak u Bosnu i Hercegovinu pa su tako zabilježeni slučajevi u vazdušnom prometu kada su čitave porodice posjedovale falsificirane dokumente neke od zemalja Evropske unije i pomoću njih željele iskoristiti Bosnu i Hercegovinu kao tranzitno područje. U drugoj polovini 2018. godine povećan je broj državljana visokog migracijskog rizika koji su najčešće na ilegalan način ušli u Bosnu i Hercegovinu, a za izlazak ka Republici Hrvatskoj pokušavaju koristiti falsificirane osobne karte zemalja Evropske unije ili uz putne isprave koriste falsificirane dozvole boravka. Upravo u ovakvim slučajevima znanje i iskustvo policijskih službenika u profiliranju i otkrivanju falsificiranih dokumenta dolazi do izražaja”, navodi Galić.

Još prije stanja s migrantima nedostajalo oko 500 policijskih službenika

Ističe da se nakon više od godinu pojačanih mjera gotovo iscrpljenih ljudskih i materijalno – tehničkih resursa, Granična policija Bosne i Hercegovine suočava s pritiskom migranata na istoku i sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, s tim da su najugroženija područja Zvornika, Višegrada, Čajniča, Bijeljine, a istovremeno na izlazu iz Bosne i Hercegovine na području Krajine s nedostatkom od 442 policijskih službenika.

“I prije situacije s migrantima Granična policija suočavala se s problemom nedostatka od najmanje 500 policijskih službenika. Pri tome moram istaknuti da je nedostatak policijskih službenika u redovima Granične policije Bosne i Hercegovine problem koji je nastao prije mog dolaska na čelo Granične policije i on se nije mogao riješiti prethodnih pet godina. U nekoliko navrata smo od nadležnih organa tražili podršku u vidu popunjavanja svih slobodnih radnih mjesta policijskih službenika Granične policije koji obavljaju poslove graničnih provjera i nadzora, izvanrednim prijemom i školovanjem dodatnog broja kadeta, ili da se zbog žurnosti, jedan broj radnih mjesta popuni privremenim eksternim premještajem policijskih službenika iz drugih policijskih agencija. Sukladno odlukama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine primali smo nove službenike, ali nedostatak nismo mogli nadomjestiti, jer istovremeno gotovo isti broj službenika ode u mirovinu. Dodao bih još i to da policijskog službenika ne možete dobiti preko noći, on mora proći proces selekcije i obuke nakon koje može raditi na granici”, navodi Galić.

Naglašava da je kao ispomoć organizacionim postrojbama Granične policije Bosne i Hercegovine na granici sa Srbijom i Crnom Gorom vanredno angažirano 102 službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, Državne agencije za istrage i zaštitu i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske koji u suradnji s pripadnicima Granične policije Bosne i Hercegovine u graničnom pojasu odvraćaju migrante u njihovim pokušajima da ilegalno pređu granicu.

“Uz navedeno među prioritetima bih istaknuo dodatno materijalno – tehničko opremanje Granično policije Bosne i Hercegovine opremom za graničnu kontrolu, prije svega za nadzor državne granice koja će povećati efikasnost angažiranja ljudi na terenu, kao što je oprema za osmatranje u dnevnim i noćnim uvjetima, različite vrste senzorskih i radarskih sistema za otkrivanje ilegalnih prelazaka, dronovi za nadzor granice, posebna vozila za osmatranje i nadzor. Granična policija Bosna i Hercegovine raspolaže solidnom opremom, ali se ona mora neprestano zanavljati”, poručio je direktor Granične policije Bosne i Hercegovine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.