Mreža gradskih autocesta, tramvajska linija do Vogošće, tuneli, petlje, čak i metro. Sve je do neostvarena želja prethodnih sarajevskih vlasti. Ipak, od nekih navedenih projekata nije se odustalo. Nadležni tvrde da rade na izgradnji mreže modernih cesta, a jedan od gradiliša posjetili su i danas. Pitali smo stručnjake šta je od svega toga realno, a šta će ostati predolimpijski san.

Snježne padavine i niske temperature prate radove na Prvoj sarajevskoj transverzali – projekta vrijednog više od 300 miliona maraka. Trećeg dana nove godine u obilasku gradilišta čelni ljudi Zavoda za izgradnju i Direkcije za puteve. Kažu da se uveliko radi na trasi dužine jedan kilometar, za šta je Kanton osigurao 12 miliona maraka.

“Nalazimo se na tom prvom dijelu Prve transverzale. Na žalost, jedinom dijelu gdje je počela izgradnja. Ali je bitno da je počela izgradnja. Na svim drugim dijelovima Prve transverzale agresivno radimo pripreme u eksproprijaciji zemljišta, da bi zemljište bilo spremno za izgradnju”, kazao je Mirza Hulusić, direktor Zavoda za izgradnju KS.

Riječ je o dionici od kružnog toka Betanija do budućeg tunela Kobilja Glava. Rok za završetak radova je 18 mjeseci. Transverzala bi trebala rasteretiti gradski promet.

“Osjetiće se na cijelom Kantonu. Od Baščaršije do Ilidže će biti rasterećenje saobraćaja. Ko ide od Ilidže sad će koristiti Prvu transverzalu”, istakao je Selmir Kovač, direktor Direkcije za puteve KS.

Bageri na ovom gradilištu su na početku 2019. godine, a prva ideja o modernoj gradskoj autocesti u Sarajevo rodila se davne 1979. godine.

Od tada do danas ostala je neostvaren san o velegradskoj prometnici. Planirana gradska autocesta imala bi po dvije trake u oba smjera od Zagrebačke ulice do Jošaničke petlje, a tramvajska infrastruktura bi se proširila sve do Vogošće. Parcijalna gradnja pojedinih dionica, ipak, neće omogućiti funkcionalno prometno povezivanje gradskih dijelova, smatraju stručnjaci.

“Sad ova etapa koju ta dva bagera rade neće biti funkcionalan, dok se ne završe drugi dijelovi Prve transverzale. Da je imalo malo više pameti, trebalo je krenuti od Kranjčevićeve ulice, gdje se počelo imovinsko-pravne odnose rješavati. Ovo što se ima namjeru na području Bara uraditi, mislim da neće biti funkcionalno”, pojasnio je Osman Lindov, profesor na Prometnom fakultetu u Sarajevu.

Započeti radovi na Prvoj transverzali stali su uoči rata. Plan nekoliko transverzala i longitudinala, koji bi rasteretili promet u glavnom gradu još postoji, ali se polako i ostvaruje. Završen je dio Južne longitudinale sa kružnim tokovima, ali se još gradi gradska autocesta od kružnog toka na Stupu do Pofalića. Mreža gradskih autocesta predviđa regulaciju tramvajskog i željezničkog prometa, te povezivanje Aerodroma sa centrom grada, te užeg dijela Sarajeva sa Vogošćom.

Infrastruktura Sarajeva sa skoro 300.000 stanovnika u gradu, i pola miliona u metropolitantskom području, uključujući oko 160.000 automobila, odavno je postala tijesna, upozoravaju stručnjaci.

A ideja i projekata ima još iz vremena prije Olimpijskih igara, kada su se razmatrale i opcije o izgradnji metroa. Sarajlije će se, do daljenjeg, ipak morati zadovoljiti onim što im je sada dostupno.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.