"Podnio sam prijedlog prema kome bismo se zajedno pozabavili svim relevantnim trgovinskim pitanjima koja se tiču Srbije i Kosova. Spreman sam da predvodim takav razgovor i to bi bio temelj za pretpostavku da je moguć povratak za sto sa Federicom Mogherini i nastavak dijaloga", rekao je Johannes Hahn u intervjuu za N1.

Evropski komesar Hahn kaže da se dijalog Srbije i Kosova vidi i da postoji za vrijeme mandata Federice Mogherini. On smatra da su zajedničkim snagama proteklih nekoliko godina na Balkanu napravljeni značajni iskoraci.

“Blizu smo odluke grčkog parlamenta o prihvatanju sporazuma o mijenjanju imena Makedonije u Sjeverna Makedonija, krećem od pretpostavke da će to biti riješeno i to je gigantski uspjeh i sam sam uložio mnogo truda i vremena u razvoj te države od 2015, Albanija također čini uspješne iskorake. I odnos Srbije i Kosova je napredovao, bilo je događaja u proteklih nekoliko sedmica koji su u prošlosti dovodili do toga da bi i jedni i drugi posegnuli za oružjem. Danas predsjednici tih država posežu za telefonom i zovu jedni druge. To su neki pozitivni pomaci kada promatramo duži vremenski period. Naravno da u međuvremenu i sa jedne i sa druge strane bude koraka unazad, no ne smijemo dopustiti da nas to obeshrabri. Uvođenje uvoznih nameta od Kosova je jedan takav korak unazad, i sada treba tražiti rješenje”, kaže Hahn.

On poručuje da je u Davosu razgovarao i sa predsjednikom Vučićem i sa predsjednikom Tačijem, koji, kaže, znaju da je rješenje nužno.

“Obojica shvataju moj prijedlog, još jednom sam ih detaljno upoznao s prijedlogom i u narednih nekoliko dana očekujem njihov pozitivan odgovor. Razumiju da Kosovo i Srbija za sto svakako moraju da sjednu kako bi ove trgovinske, nazovimo ih iritacijama, jednostavno pospremili, da je to temeljni uslov za nastavak konkretnih razgovora i konkretnog dijaloga. Jer Srbija, što je savršeno razumljivo, kaže – ako to ne riješimo, ne možemo dalje ni o čemu da razgovaramo. Ali i s kosovske strane postoje tzv. “trade irritants”, koje treba adresirati i koje ja svakako namjeravam da adresiram. Da skratim priču, uvjeren sam da se možemo uhvatiti u koštac s ovim problemom te pretpostavljam da se dijalog između Srbije i Kosova može nastaviti do kraja godine”, kaže Hahn.

Na pitanje šta danas EU ima da ponudi državama koje žele da postanu članice, Hahn kaže da je njegov lajt motiv u politici susjedstva.

“A to vrijedi i za balkanske države kandidate za članstvo – da ćemo ili mi u Uniji izvoziti stabilnost izvan EU, ili ćemo uvoziti nestabilnost u Uniju. A svima nam je jasno da održivi mir, privredni razvoj, društveni razvoj, pomirenje, da ništa od toga nije moguće ako svaka od nekadašnjih država nema evropsku perspektivu. Od toga naravno profitiraju i postojeće države članice, građanke i građani Evropske unije”.

Međutim, postavlja se pitanje jesu li vrata EU zaista otvorena. Hahn kaže da jesu i da svaka država ima ključ tih vrata i može da ih otvori.

“Neke su države bolje pripremljene, druge slabije. Mi smo kao Komisija prošlog februara objavili našu strategiju za Balkan, u kojoj smo jasno zacrtali da svaka nova država može postati članica tek kada je riješila sve bilateralne razmirice i konflikte”.

Hahn nije želio da precizira koja država je u ovom trenutku najbliža “da taj ključ i upotrebi”.

“Neko će reći to su Crna Gora i Srbija, jer se s njima već konkretno pregovara, s Crnom Gorom je otvoreno najviše pregovaračkih poglavlja, sa Srbijom otvaramo stalno nova, no time nije rečeno da će te države prve proći kroz zamišljenu ciljnu ravninu. Često to upoređujem sa regatom, sve je temeljeno na zaslugama, svako za sebe snosi odgovornost kolikim koracima i kakvim tempom ide naprijed. Nema nikakvog ograničenja brzine, ali pozitivne promjene moraju biti održive, pogotovo, na primjer, u borbi protiv korupcije, razvoju vladavine prava, razvoju preduzetništva. A to traži svoje vrijeme, neki su brži, a neki sporiji”, poručuje Hahn.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.