Naš gost bio je Christopher Richard Hill, američki diplomata, pregovarač u Dejtonskim mirovnim sporazumima i tada desna ruka Richardu Holbrooku.

Jedan ste od ključnih pregovarača Dejtona. Sada, 23 godine kasnije, smatrate li da je Dejtonski mirovni sporazum optimalno rješenje za Bosnu i Hercegovinu?

“Dejton nikada nije trebao biti nekakva ‘biblijska izvedba’. To nije nešto spušteno sa neba, već je ispregovarano. Smatram li da je moglo biti bolje? Naravno! Morate shvatiti da je to bilo davno i da je bilo najbolje rješenje za taj trenutak. Mislim da niko nije smatrao da će Dejtonski sporazum opstati ovoliko dugo. Zanimljivo je to što se tretira kao sveto slovo.”

Šta je tačno, gospodine Hill, moglo biti drugačije? I da li je moglo biti drugačije?

“Po mom mišljenju, ustavna uređenja mogla su biti drugačija. Morate razumjeti da bi iz evropske, odnosno zapadnoevropske, američke, pa čak i ruske perspektive, svaki dogovor između Bošnjaka, Hrvata i Srba bio uredu za nas. Naravno, unutar nekih okvira. Da, ustavno uređenje je mnogo kompleksnije nego što treba biti, previše je nivoa vlasti i to bi se moglo još ispraviti.”

Je li, prema Vama, Bosna i Hercegovina, onakva kakva jeste danas, sa Dejtonskim sporazumom, funkcionalna zemlja?

“Da, smatram da je funkcionalna. Čujem mnogo mišljenja da nije funkcionalna zemlja, ali vjerujte mi, bio sam u nekim nefunkcionalnim zemljama i znam razliku. Postoje problemi kada je u pitanju donošenje odluka i to se mora adresirati na način da građanima ta rješenja odgovaraju. Takva će zemlja biti bolji kandidat kada su u pitanju evroaltantske integracije.”

Ovih dana u Bosni i Hercegovini aktualno pitanje je naziv “Republika Srpska”. Predstavnici Stranke demokratske akcije najavili da će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu u BiH, da se promijeni ime Republike Srpske. To je izazvalo mnogo tenzija u zemlji. Kako Vi gledate na ovo pitanje?

“Sjećam se kada je ime predloženo. Nikome se nije svidjelo. Nama se nije svidjelo, jer se praktično predložilo postojanje ‘republike unutar republike’. Zato nisam iznenađen što se traži promjena imena. Ipak, naglasio bih da ime mora biti promijenjeno kroz neku vrstu političkog dogovora. Ne možete prisiliti ljude da prihvate promjenu imena, ukoliko oni to ne žele. Ovo pitanje zahtjeva puno posla.”

Podržavate li promjenu imena?

“Podržavam sve što odluče ljudi u BiH. Mislim da nisu stranci ti koji bi trebalo da mijenjaju imena institucijama.”

Ovdje govorimo o promjenu imena Republike Srpske, koju je predložila Stranka demokratske akcije. Podržavate li njihovo mišljenje i koje biste ime eventualno predložili za RS, s obzirom na to da ste upravo rekli da niste zadovoljni dejtonskim rješenjem?

“Opet ću Vas razočarati. Ne želim se miješati u vaše unutarnje poslove i predlagati ime. Ljudi u BiH bi to trebali odlučiti.”

Kako gledate na BiH u geopolitičkom kontekstu? Smatrate li da je zemlja poprište velikih sila?

“Nažalost, mislim da se ne posvećuje dovoljno vremena BiH, posebno ako pogledate šta se sada dešava u EU. Oni imaju drugih problema, poput Brexita. Pogledajte samo SAD. Bože, mi smo uključeni u tako mnogo problema. Bosna i Hercegovina nije na vrhu liste prioriteta. Problem koji BiH ima je to što treba privući više pažnje. BiH bi se trebala ugledati na strukture značajnije od Dejtona, kako bi vidjela šta se može popraviti da bi bila bolja. Znam šta smo mi Amerikanci uradili u BiH i bio je to, iskreno, diplomatski uspjeh, ali je sigurno moglo bolje.”

Upravo ste rekli da BiH nije na vrhu liste prioriteta. Kako ocjenjujete trenutni angažman SAD u BiH? Šta se promijenilo od početka Trumpove administracije?

“Iskreno, smatram da bi trebalo biti više angažmana. Mislim da sve pozicije State Departmenta nisu popunjene. Neću sada zalaziti u detalje i unutarnja pitanja u SAD o tome. U suštini, imamo ‘pola vlade’ i zato nemamo ljude koji bi se bavili popravljanjem stanja u BiH. Volio bih da je tu neko ko se može pozabaviti zemljama Balkana. Ono što smo uradili u Dejtonu bio je historijski korak, ali nismo imali adekvatan nastavak nakon toga.”

Radi li ured Visokog predstavnika u BiH svoj posao?

“Ne volim da tek tako kritikujem, ali ipak mislim da je moglo biti bolje. Jedno od ključnih pitanja je Evropa, Evropska Unija – da li nude stvarno put za članstvo. Nekada kažu da to čine, ali nisam siguran da li ljudi u to vjeruju. Problem koji ima visoki predstavnik, ne odnosi se samo na unutarnje reforme u BiH, već i na to da uvjeri Evropu da je i ovaj dio svijeta Evropa i da treba biti dio evroatlantskih struktura.”

Nastavit ćemo o tome. Razgovarajmo o evropskim integracijama. Članovi Predsjedništva borave u posjeti Briselu. Najavila se mogućnost da BiH dobije kandidatski status u novembru. Međutim, cijeli proces integracija teče sporo, često bez konsenzusa o brojnim pitanjima unutar same zemlje. Vidite li budućnost BiH unutar EU?

“Vidim. Posjeta tri člana Predsjedništva je veoma važna, jer podsjeća Evropu i Ameriku na nedovršen posao u Dejtonu. To je veoma važno. Ako gledamo unaprijed, nema dileme da je BiH integralni dio Evrope. Moramo učiniti mnogo više. Vjerujem da će na kraju uspjeti, ali u pravu ste da je proces veoma spor.”

A kada je u pitanju NATO savez? Imamo neobičnu situaciju u zemlji. Hrvatski i bošnjački članovi Predsjedništva ne žele podržati novog predsjedavajućeg Vijeća ministra, bez njegove podrške NATO integracijama. Srpska strana odavno govori da će, kada je NATO u pitanju, slijediti stav susjedne Srbije. U ovakvim okolnostima, prema Vašem mišljenju, je li moguće da BiH postane članica NATO-a?

“Smatram da će BiH biti kandidat za NATO. Pogledajmo primjer Makedonije, odnosno Sjeverne Makednijje. NATO ne voli dovoditi zemlju u nevolju. Makedonija je držana izvan NATO-a, jer je imala problem sa Grčkom u vezi sa nazivom zemlje. Slično se može primijeniti na BiH. Problem je riješen i Makedonija ulazi. Vjerujem da se sličnan princip može primijeniti na BiH. Mislim da Srbija nema pravo i kapacitet da zaustavi ulazak BiH u NATO. Bosna i Hercegovina ne treba obraćati pažnju na Srbiju, već na to šta Bosanci i Hercegovci mogu uraditi kako bi zemlja bila bolji kandidat, kako bi bila dio NATO misija. Kada je proširenje NATO-a u pitanju – ukoliko NATO ne napreduje, onda nazaduje. Zato mislim da će BiH biti dio.”

Bili ste i ambasador u Makedoniji. Spomenuli ste zemlju u prethodnom odgovoru, pa bih dodala još jedno pitanje. Kako će se, prema Vašem mišljenju, makedonsko-grčki dogovor o imenu odraziti na regiju?

“To je veoma pozitivan razvoj, jer je dogovoreno između dvije zemlje kao rezultat volje naroda i to je veoma emotivno pitanje. Moram priznati, kada pričate o tome ljudima u SAD, gledaju vas, pitajući se o čemu uopšte govorite, jer se Amerikancima to doima veoma čudno. Razumijem to, jer sam živio tamom, da na Balkanu to nije nepoznanica. To je veoma pozitivan korak. Obično me ljudi pitaju o Iraku i Sjevernoj Koreji, a kada je u pitanju Balkan, ljudi to ne razumiju najbolje. Ovo je zato prilika za mene, ali i za druge, da se prisjetimo važnosti ovog dijela Evrope, gdje su problemi teški, ali rješivi.”

Hill je bio ambasador u Iraku, Južnoj Koreji, Poljskoj, Mađarskoj, Albaniji. Bio je i pomoćnik američkog državnog sekretara za Istočnu Aziju i Pacifik, te ključni pregovarač SAD sa Sjevernom Korejom od 2005. do 2009. godine Profesor je diplomatije na Univerzitetu u Denveru.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.