U Predsjedništvu BiH večeras je održan svečani prijem povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine kojem su domaćini bili članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić.
Džaferović je u obraćanju prisutnima kazao da Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine zauzima posebno mjesto u historiji ove zemlje.
“Mnogo je važnih datuma u historiji Bosne i Hercegovine, ali jedan od njih – 1. mart, Dan nezavisnosti – zauzima posebno mjesto. Prije 27 godina, skoro dvije trećine građana ove zemlje iz svih naroda, odlučno i dostojanstveno je glasalo na referendumu ZA suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. To je bio glas ZA državu ravnopravnih građana i naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive. To je istovremeno bio i glas PROTIV velikodržavnih politika koje su već bile na sceni s jasnim planom podjele Bosne i Hercegovine”, rekao je Džaferović, napominjući da je referendum o nezavisnosti BiH proveden u skladu sa svim domaćim i međunarodnim pravnim normama; dakle, na zakonit, transparentan i miran način, uz puni međunarodni monitoring.
“Bila je to demokratska odluka kojom je nakon vijekova tuđih uprava i djelovanja u okviru različitih državnih zajednica, Bosna i Hercegovina dostojanstveno obnovila svoju punu nezavisnost i suverenitet. Tu historijsku činjenicu nikada niko neće moći osporiti. Glasanjem za nezavisnost, ljudi ove zemlje su sudbinski odredili put naše domovine i njenu budućnost. Na tom putu, ka nezavisnoj, suverenoj, modernoj europskoj državi jednakopravnih ljudi, bilo je, ima i bit će brojnih teških iskušenja i izazova. Najteže od tih iskušenja, agresiju koja je uslijedila nakon proglašenja nezavisnosti, uspješno smo savladali. Da bismo sačuvali cjelovitu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, podnijeli smo velike žrtve”, kazao je Džaferović.
Naglasio je da žrtve kojima je današnja sloboda skupo plaćena obavezuju da se istraje u očuvanju i izgradnji Bosne i Hercegovine.
“To je naša obaveza i prema najčasnijim, najhrabrijim i najboljim bosanskim sinovima koji su branili i odbranili ovu zemlju, ne žaleći pri tome u njene temelje položiti i svoje živote. Te ljude nikada ne smijemo zaboraviti. Bosna i Hercegovina se i u vremenu nakon agresije suočavala s većim ili manjim izazovima. Svi su uspješno prevladani. Pred nama su nova iskušenja. Destruktivne političke snage, od kojih neke drugim sredstvima pokušavaju ostvariti neostvarene ratne ciljeve, sve su glasnije. O njima danas neću previše, osim što ću im poslati poruku da se uzalud trude i da nikada neće uspjeti u svojim namjerama. Nažalost, rezultat tih destruktivnih politika jesu stalne krize koje rezultiraju time da nemamo željeni ekonomski rast jer politička nestabilnost tjera investitore. Uz to, ta počesto potpuno iracionalna politička trvenja doprinose da mladi ljudi napuštaju zemlju i odlaze u države sa uređenim i stabilnim sistemima”, rekao je Džaferović.
Istakao je da ponašanje destruktivnih političkih snaga ne donosi ništa dobro nikome u ovoj zemlji, a naročito ne onima u čije ime se one tobože provode.
“Ukoliko želimo napredak svih, krajnje je vrijeme da se iz bh. društva na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine iskorijeni diskriminacija i nejednakost, da se svaki čovjek na svakom pedlju ove zemlje osjeća kao svoj na svome. To je jedini put koji svakom pojedincu u BiH garantira bolji i sigurniji život. To je i naša obaveza prema generacijama koje dolaze. Zato je neophodno da svi politički akteri prestanu s negativnom retorikom i destruktivnim potezima, i da se svi zajedno okrenemo konstruktivnom dijalogu zasnovanom na istini i pravdi, međusobnom uvažavanju, poštovanju vladavine prava, europskim standardima i saradnji za dobrobit svih naših ljudi. Mnogo je primjera u historiji, ali i današnjici, koji pokazuju da možemo učiniti mnogo za našu zemlju i za dobrobit svih, kada radimo zajedno i udruženo. Vjerujem da će takvih primjera biti još više u vremenu pred nama”, kazao je Džaferović te dodao da je cilj jasan, a to je Bosna i Hercegovina kao članica Europske unije i NATO saveza.
“Unatoč opstrukcijama i destruktivnim politikama, mi se krećemo ka tom cilju. Istina, taj put je spor, pun zapreka, ali ćemo – budite uvjereni u to – do svog cilja doći. Ova lijepa zemlja ima svega dovoljno da svi njeni građani mogu imati pristojan život, da žive od poštenog rada i u miru odgajaju svoju djecu. Oni takav život zaslužuju. Na kraju, svim građanima Bosne i Hercegovine od srca čestitam Dan nezavisnosti! Neka živi naša domovina Bosna i Hercegovina!”, rekao je Džaferović.
Komšić je istakao da je BiH kroz vijekove uvijek bila prepoznatljiva po svojoj historijskoj borbi za očuvanje nezavisnosti, suvereniteta i integriteta, te po dobrim ljudima koji su živjeli i danas žive u njoj.
“Datumi 29. februar i 1. mart ostat će zauvijek zapisani u našoj historiji jer tih dana većina građana naše zemlje jasno je dala svoj glas za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Pitanje koje im je bilo postavljeno tada svima je dobro poznato, a glasilo je: ‘Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?’ Ne škodi da stalno ponavljamo ovo pitanje, jer je ono podsjetnik na to kakvu su zemlju željeli njeni građani, a vjerujem da je žele i danas. Iako smo za potvrdan odgovor na ovo pitanje platili visoku cijenu, i, nažalost, pretrpjeli ogromne gubitke, zajedno smo se, tada, uspjeli odbraniti od onih koji su pokušali narušiti nezavisnost, integritet i suverenitet naše zemlje. Nažalost, ta borba za zemlju po mjeri ondašnjeg referenduma i danas traje, čini se, većim intenzitetom nego ikada”, kazao je Komšić.
Naglasio je da se građani BiH ne bi trebali dijeliti u ideološke tabore, dodajući da bi svi zajedno trebali raditi na jačanju zemlje.
“Prvog marta 1992. godine nismo se dijelili na lijeve i desne, na liberalne i konzervativne, na urbane i ruralne, nego smo se svi zajedno, voljom većine građana, odlučili za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, za građansku Bosnu i Hercegovinu. Ni danas se ne trebamo, kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini, dijeliti u ideološke tabore. Svi zajedno moramo raditi na jačanju Bosne i Hercegovine kao građanske države, države ravnopravnih pojedinaca i ravnopravnih kolektiviteta. Bosna i Hercegovina je sačinjena od različitih identiteta, ali iznad svega, Bosna i Hercegovina je identitet. Identitet viševjekovne tolerancije i zajedničkog života svih njenih stanovnika. Tako je bilo, tako je i sada, tako će, uprkos svemu, i ostati”, rekao je Komšić.
Istakao je kako i danas, 27 godina poslije, postoje intencije i pokušaji pojedinaca da ponovo naruše nezavisnost zemlje.
“Mi moramo aktivno raditi i izboriti se protiv njihovih kontroverznih ideja o podjeli po bilo kojoj osnovi. Ova domovina je naša, druge nemamo i zato imamo obavezu raditi u njenu korist, raditi u korist njenih građana, osigurati im dostojanstven život i jednaka prava. To moramo zbog naše omladine, ali i budućih generacija koje će se rađati i nastanjivati u ovoj zemlji, trebamo iskoristiti potencijale koje imamo i zajedno napraviti drugačiju zemlju – zemlju za sve nas”, kazao je Komšić te dodao da je svjestan da se problemi ne mogu riješiti preko noći.
“Trebamo, i obavezni smo svi, iskoristiti priliku da Bosnu i Hercegovinu napokon uvedemo u NATO i Europsku uniju. To je put koji omogućava građansku državu, sigurnu državu u kojoj će svim građanima biti osigurana temeljna ljudska prava. Bosna i Hercegovina je nesporno dio europskog prostora i zaslužuje da bude dio velike europske porodice. Ona je to geografski, ona to mora postati i praktično, uvažavajući sve europske standarde i demokratske vrijednosti. Uvjeren sam da imamo dovoljno energije i potencijala da to postignemo zajedno. Dragi prijatelji, zahvaljujem vam što ste ovdje večeras s nama. Još jednom čestitam svima Dan nezavisnosti, sa željom da ovaj praznik uskoro počnemo obilježavati na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine”, rekao je Komšić.
Prijemu su prisustvovale brojne zvanice iz političkog i javnog života BiH, predsjednik SDA Bakir Izetbegović, šef Delegacije EU i njen specijalni predstavnik za BiH Lars Gunnar Wigemark, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, članovi diplomatskog kora i brojne druge zvanice.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad
