Treća znanstveno-stručna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem „Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu“ u organizaciji HAZU BiH, Sveučilišta u Mostaru i Rektorskog zbora RH, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH održana u Neumu 14. i 15. ožujka okupila je respektabilna imena iz znanstvene i stručne javnosti kroz 44 pristigle teme te više od 400 sudionika, naveedeno je u saopćenju koje prenosimo u cijelosti.

“Kroz opći, politološki i ustavno-pravni panel, a može se reći i pristup analizirano je trenutno stanje komparirano s primjerima iz svijeta iz kojih se mogu definirati nove ideje kreiranja i političkih i pravnih odluka koje će BiH činiti jačom, više europskom i boljom za svakog građanina.

Kako je navedeno u radnim zaključcima, koje će Organizacijski odbor temeljem prijedloga izlagača i u konačnici definirati, provedba mirovnog sporazuma i razvoj političkog sustava u Bosni i Hercegovini nakon Daytona, usklađivanje entitetskih ustava s Ustavom BiH i dogradnja zakonodavnog okvira, nakon odluka domaćih i međunarodnih sudova, koje su neprovedene, nameću potrebu izmjena Ustava BiH, što pretpostavlja spremnost svih relevantnih političkih sudionika na strpljiv i dugotrajan dijalog temeljen na kulturi dijaloga i uzajamnog poštovanja. U tom smislu, zajednički je interes i obveza svih odgovornih struktura poticati ambijent pogodan za dijalog koji će rezultirati ustavnim promjenama utemeljenim na načelima zaštite konstitutivnosti, odnosno jednakosti svih konstitutivnih naroda i jačanje konstitucionalizma, eliminacija svih oblika diskriminacije i uspostava jednakosti svih žitelja, zaštita manjina usklađivanjem Ustava BiH s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima s ciljem zaštite ljudskih prava, sukladno odlukama Europskog suda za ljudska prava, te stvaranje pretpostavki za nesmetano i funkcionalno usvajanje acquisa i provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Nadalje, na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini potrebno je sustavno i posvećeno raditi na pomirenju i unapređenju unutarnjih, većinsko-manjinskih odnosa i smanjenju tenzija, a u duhu europske tradicije upravljanja različitostima i jačanjem građanske kulture zasnovane na vrijednostima interkulturalizma koje promoviraju suradnju, aktivizam, uključenost, solidarnost, toleranciju, pristojnost, otvorenost i zaštitu temeljnih prava i sloboda.

Pravni sustav BiH potrebno je prilagoditi pravnoj stečevini EU-a, a posebno Povelji Europske unije o temeljnim pravima, koja je posvećena zaštiti kako individualnih tako i kolektivnih prava te zajedničkih europskih vrijednosti, uz puno poštovanje „…kulturne i tradicijske raznolikosti europskih naroda te nacionalnih identiteta, kao i njihove administrativno-političke organizacije kako na razini država članica tako i na srednjoj i lokalnoj razini“…

Administrativno-politička organizacija Bosne i Hercegovine i njezin sustav javne uprave moraju biti usklađeni sa standardima EU-a kako bi funkcionalno mogli ispunjavati potrebe bh društva i svih njegovih struktura te afirmirati europske vrijednosti. Osobito je važno načelo solidarnosti, koje svoj najpotpuniji izraz nalazi u prepoznatljivoj europskoj kulturi zaštite prava manjinskih zajednica, kroz kompenzaciju svih njihovih realnih slabosti koje ugrožavaju njihovu društveno-političku poziciju. U višenacionalnim državama ta je obveza posebno naglašena i mora biti rezultat zajedničkog napora europskih, državnih i lokalnih institucija.

Značajno uporište za zaštitu ustavnog poretka Bosne i Hercegovine temeljenog na konstitutivnosti pruža i Sporazum o EU-u iz 1992. godine, koji ističe vrijednosti dostojanstva naroda, slobode, demokracije – osobito reprezentativne demokracije, supsidijarnosti i poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava, promociju uravnoteženog i održivog razvoja te osiguranje temeljnih prava i sloboda. Provedba tih načela je nužna kako bi svi konstitutivni narodi, građani kao pojedinci i manjine mogli uživati u blagodatima procesa europskih integracija te aktivno sudjelovati u realizaciji tog strateškog vanjskopolitičkog cilja BiH. Za ostvarenje tog cilja BiH mora izgraditi administraciju koja će istodobno biti na usluzi svim njezinim građanima i štititi ustavno zajamčenu jednakopravnost, kao preduvjet kako bi BiH mogla zaživjeti kao zajednica naroda, ujedno cilj koji je sadržan i u viziji razvoja Europske unije.

Kada su u pitanju predstojeće (ili nužne) promjene Ustava BiH, važno je naglasiti kako je načelo konstitutivnosti ustavno načelo nadređeno svim drugim ustavnim načelima, uključujući organizacijska te svim drugim zakonima i ustavima na svim razinama vlasti, kako je utvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH U-5/98; ono je izraz povijesne društveno-političke tradicije Bosne i Hercegovine koja utjelovljuje neotuđivu jednakopravnost i državotvorni status triju konstitutivnih naroda kao neporecivu društvenu, političku, povijesnu i ustavnu činjenicu.

Izmjene Izbornog zakona moraju omogućiti jednak tretman svim građanima u tijelima koja su u funkciji građanske političke reprezentacije, a konstitutivnim narodima punu reprezentativnost u tijelima u funkciji kolektivnog predstavljanja: Predsjedništvo BiH, domovi naroda i Vijeće ministara, te u svim tijelima na svim razinama koja sudjeluju u njihovu konstituiranju. Provedba odluka Ustavnog suda BiH koje se tiču legitimnog predstavljanja nije isto što i provedba konstitutivnosti, ali je važan iskorak k uspostavi pravednog i stabilnog društvenog poretka koji može realizirati pretpostavke za ubrzanje procesa pristupanja članstvu u EU-u.

Cjeloviti radovi s znanstveno-stručnog skupa „Europski ustav za BiH“ nakon procesa recenzije bit će objavljeni u posebnom zborniku”, stoji u saopćenju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad