U Beču je u toku konferencija o borbi protiv terorizma pod nazivom "Zajedničko djelovanje protiv terorizma", a na inicijativu šefa austrijske diplomatije Sebastiana Kurza.
Poslije terorističkih napada u Parizu prijetnja od terorizma širom Evrope je porasla, a zapadni Balkan u tome predstavlja važnu tranzitnu rutu, kao i prostor za regrutovanje takozvanih “stranih terorističkih boraca”, navodi se u najavi skupa.
U ime BiH konferenciji prisustvuju Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova i Mladen Ćavar, zamjenik ministra sigurnosti BiH.
Na ministarskoj konferenciji je usvojena Bečka deklaracija, pod nazivom “Borba protiv nasilnog ekstremizma.”
Prije nekoliko godina sličan sastanak bi bio vođen principom: uhvatite ih. Danas je više nego očigledno da ne možemo pobijediti ono što ne razumijemo. Pa čak i kada razumijemo, ne možemo iskorijeniti nasilni estremizam tako što ćemo se samo riješiti boraca koji provode nasilni ekstremizam već iskorjenjivanjem njegovih uzroka i posljedica. Lista počinje sa siromaštvom, nepravdom, neznanjem i nedostatkom odgovorajućeg obrazovanja ali se ne završava s tim.
“Nadamo se da će ministri unutrašnjih poslova pričati više o tome kako će ih identifikovati i uhvatiti – ali mi moramo uspostaviti elemente sveobuhvatnog pristupa i strategije razumijevanjem pokretačkih sila nasilnog ekstremizma i započinjanjem procesa zajedničkog stvaranja nacionalnih i regionalnih strategija nakon kojih će uslijediti obuka, dijalog, saradnja i istraživanje za borbu brotiv nasilnog ekstremizma i svih njegovih snaga i pojava kao oblika podrške dugoročnim nacionalnim i globalnim naporima za sprečavanje i borbu protiv terorizma”, rekao je Lagumdžija te istakao kako se riječ džihadizam mora zamijeniti riječim nasilni ekstremizam u nazivu Deklaracije.
Lagumdžija je napomenuo i to da je prije više od petsto godina islam došao kao religija u Bosnu i Hercegovinu i širi region čiji su vladari uspostavili pravilo za one koji nisu muslimani, kao i za muslimane, da svako od njih ima: pravo na život, pravo na slobodu, pravo na vjeroispovjest, pravo na imovinu i pravo na dostojanstvo.
“Danas to možemo nazvati temeljnom komponetom društva zajedničkih vrijednosti, demokratije i evropskih vrijednosti. Austrougarsko carstvo je institucionalizovalo bosanku islamsku zajednicu tako što je priznalo njeno vijekovima dugo državotvorno postojanje, vrijednosti i suverenitet”, naveo je.
U govoru je istakao i sljedeće:
“Kada govorimo o terminu džihad i njegovoj upotrebi, moramo imati na umu činjenicu da se muslimani i učenjaci ne slažu sa njegovom definicijom. Džihad se pojavljuje u 164 stiha u Kur'anu i 199 puta u standardnoj zbirci Hadisa. Ako teroristi sebe nazivaju džihadistima to ne znači da bi i mi trebalo tako da ih zovemo. Ako je Istočna Njemačka za sebe koristila naziv DDR (Demokratska Njemačka Republika) to nije značilo da je trebalo prihvatiti to kao činjenicu ili da se borimo protiv pravih njemačkih demokrata. Stoga, želim biti vrlo jasan kada kažem da bi termin „džihadizam“ trebalo zamijeniti terminom „nasilni ekstremizam“.
Dozvolite mi da ovdje upotrijebim bosanski primjer kao jednu od zajedničkih platformi za razumijevanje i daljnji napredak na putu ka društvima zajedničkih vrijednosti.
Prije 20 godina ljudi u Srebrenici su ubijeni zato što su bili mislimani koji su željeli da žive u civilnom društvu i taj zločin je osuđen pred Međunarodnim sudom u Hagu kao posljednji čin genocida u 20. vijeku. Pojedine osobe kojima se danas sudi u Haagu su u to vrijeme govorile da to čine kako bi spasili kršćanstvo od muslimana u Evropi. Svi znamo da to nije istina – to nije bio rat između religija već između dvije vizije: s jedne strane društva zajedničkih vrijednosti i s druge strane segregacije i podijeljenog društva.”
Također istakao je da smatra kako treba biti fokusiran na tri ključne oblasti.
1. Dijalog: priprema namjenske platforme kako bi se omogućio razgovor i saradnja između nacionalnih i lokalnih aktera, civilnog društva, istraživača i lidera uključenih u borbu protiv nasilnog ekstremizma,
2. Obuka: priprema obuke i praktičnih sredstava radi unapređenja vladinih i nevladinih kapaciteta u cilju stvaranja i primjene efikasnih programa i politika u borbi protiv nasilnog ekstremizma,
3. Istraživanje: katalogizacija postojećih istraživanja borbe protiv nasilnog ekstremizma kao i vođenje i pokretanje novih istraživanja kako bi se steklo veće znanje o pokretačima nasilnog ekstremizma i čiji bi pristupi u toj borbi bili efikasni.
Tokom konferencije, Lagumdžija je održao niz bilateralnih sastanaka sa ministrima vanjskih poslova i učestvovao u panelu, održanom na otvaranju skupa, na kojem su govorili i ministri vanjskih poslova Republike Makedonije i Republike Srbije Nikola Poposki i Ivica Dačić, te ministri unutrašnjih poslova Crne Gore i Republike Albanije Raško Konjević i Saimir Tahiri, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
