Romi su najranjivija i najmarginalizovanija etnička grupa u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Republici Srbiji. U Hrvatskoj kao zemlji članici EU, situacija je bolja. Romkinje su u posebno teškoj poziciji. One se suočavaju s dvostrukom diskriminacijom – jer su žene i jer su Romkinje. Danas u regionalnoj temi pričamo o ženskom romskom aktivizmu.

Povodom ove teme gošće jutarnjeg programa bile su Jadranka Miličević, projekt menadžerica CARE International i Aida Jašarević iz centra za majke “Utjeha” iz Zenice.

“Najalarmantnija situacija je u osnovnim ljudskim pravima, pravu na obrazovanje, posao. Fokus rada je bio rad sa Romkinjama i kako da pokušamo riješiti probleme. Ovaj projekt je imao više nivoa s kojima se pokušali nametnuti u BiH i Srbiji“, istakla je Jadranka Miličević.

Aida Jašarević je dodala da veliki broj Romkinja upiše osnovnu školu, ali često prekinu školovanje zbog više razloga.

“Porazan podatak je da mnogo djevojčica upiše osnovnu školu, ali prekinu školovanje iz nekih razloga i tako ne završe ni osnovnu. Veliki problem je sa nasiljem. Neke od žena nisu ni znale da mogu i trebaju prijaviti nasilje. Ako su njihove majke trpile nasilje, ne znači da i one to moraju“, kazala je Jašarević.

Kazala je njihovo udruženje realizuje projekt u trajanju od mjesec dana, a akcent je na Romkinjama koje žele pokazati da su ravnopravne članice društva.

“Aktivnosti počinju osmog marta, a završavaju osmog aprila gdje je akcenat na Romkinjama, te želimo pokazati da Romkinje nisu one koje uvijek nešto traže, nego one i daju. Nailazimo često na pozitivne reakcije, nekada na negativne jer ljudi nekad odbijaju čak i da prime cvijet od Romkinja“, istakla je ona.

Jadranka Miličević je kazala da se provelo istraživanje o položaju Romkinja na Balkanu, a da je u Srbiji situacija alarmantna kada je riječ o zapošljavanju.

“U Srbiji je situaciji alarmantna kada se govori o zapošljavanju. Kroz stimulativne stipendije se postiglo dosta, jer veliki broj Romkinja je čak i upisao fakultet, ali tada nastaje problem. Prilikom zaposlenja, dolazi do diskriminacije bez obzira na fakultetsku spremu“, kazala je ona i dodala da se institucije ne mogu brinuti o diskriminaciji nego da je to individualna stvar. 

“Institucije ne mogu donijeti zakon o diskriminaciji, to je individualno do nas. Osnaživale smo se kroz ovaj projekt, i radile smo sa djevojakama“.

Jašarević je još dodala da se Romi mogu nametnuti kao ravnopravni članovi društva ako im se ukaže odgovarajuća šansa.

“Trebamo svi znati da su Romi jednako pravni i jednako vrijedni građani i građanke našeg društva i ako im se da odgovarajuća šansa, mogu to i pokazati“.