U sarajevskoj Vijećnici je održana međunarodna konferencija pod nazivom "Ratni zločini u Ahmićima kroz presude Haškog tribunala – 26 godina poslije“.
U sklopu konferencije, koju je organizirao Grad Sarajevo, odnosno Informativni centar o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), održana je panel diskusija o procesuiranju ratnih zločina počinjenih prije 26 godina u Ahmićima pred MKSJ, uključujući pravni i historijski kontekst.
Tim povodom, Kenneth Scott, bivši tužitelj Haškog tribunala i jedan od učesnika konferencije, kazao je da je Haški tribunal bio izuzetno važan za osiguranje pravde za žrtve.
“Ja, naravno, ne kažem da je Tribunal bio savršen u svome radu, ali mi vjerujemo da jeste bio značajan i da je iza sebe ostavio značajno naslijeđe. Prvi najznačajniji element tog naslijeđa je upravo ova pravda koju morate da imate jer jednostavno neće biti pomirenja bez zadovoljenja pravde bar u određenoj mjeri i utvrđivanja odgovornosti počinilaca. Druga stvar je uspostavljanje vladavine prava i njen daljnji razvoj, uljučujući i područje Bosne i Hercegovine. Treće važno naslijeđe Haškog tribunala je svakako sudska praksa koja je razvijena kroz rad samog Tribunala na području međunarodnog krivičnog prava i međunarodnog humanitarnog prava, ne samo u BiH već i globalno. Četvrti element vrlo važnog naslijeđa je priprema arhive koja će sadržavati ogroman broj materijala i dokumenata. Riječ je o najvećoj kolekciji u svijetu s materijalima koji govore upravo o ovom sukobu, počinjenim zločinima i presudama koje je donio Haški tribunal”, rekao je Scott.
Na pitanje da osuđeni ratni zločinac Dario Kordić nesmetano drži predavanja studentima i da se veliča kao heroj, istakao je da je ključna funkcija Tribunala bila da se zadovolji pravda.
“Pomirenje je nešto za što smo se nadali da će doći na osnovama zadovoljenja pravde. Presude Haškog tribunala su trebale postaviti temelje za istinsko pomirenje na ovim područjima. Stoga, Haški tribunal ne može biti odgovoran za ono što se dešava nakon samih presuda nakon sto su ova lica odslužili svoje kazne i kako su tamo percipirani. Jednostavno, nije do nas”, kazao je Scott.
Husein Ahmić, koji je preživio zločin u Ahmićima, ispričao je da je tog dana izgubio oca, majku i još sedam članova uže porodice.
“Vrijeme teče, godine prolaze, a sjećanja svježa, tuga ista. Ja kad zažmirim, kao da gledam taj dan. To je bio tako organizovan napad na selo. U jednom momentu s nekih pet strana je selo opkoljeno tako da se niko nije mogao izvući iz tog obruča. Uspio sam nekako izvući ženu i troje djece, oca i majku nisam. Nema dana kad se ja ne sjetim toga. Ahmići su danas izgrađeni kao selo, ljepši nego što su bili. Međutim, ostaje tuga jedna. Mi tu živimo zajedno s našim komšijama Hrvatima. Postoji opet neka saradnja, komunikacija, ono što se desilo, ne ponovilo se nikad. Mi nećemo nikada zaboraviti, to je nemoguće, ali mi tu živimo zajedno, mora se naći neki izlaz i za pomirenje, ali nema oprosta. Šta god da se desilo mi opet nikada nismo tražili osvetu kroz ovih dvadesetak godina”, kazao je Husein.
Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, istakao je da je došao na konferenciju kako bi podržao priču o istini o onome što se desilo u Ahmićima.
“Nažalost, oni koji su mrtvi ne mogu se vratiti u život, ali se uvijek može raditi na tome da čujemo istinu o Ahmićima i ta istina je vrlo važna i ne smije se zaboraviti. U tom smislu mi je drago da je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović posjetila spomenik u Ahmićima. I možda je to bila jedna važna gesta za budućnost, za pomirenje na ovim prostorima”, rekao je Inzko.
Na pitanje kako još uvijek mnogi Kordića smatraju herojem, a ne osuđenim ratnim zločincem te kako drži predavanja studentima u Hrvatskoj, Inzko je istakao da je takvo nešto potpuno neprihvatljivo.
“Dario Kordić je dobio svoju kaznu i mislim da je tamo bilo više hiljada dokumenata koji su kazali kako je on umiješen u taj događaj i ja mislim da je najviše protesta došlo upravo u Hrvatskoj od katolika, profesora, intelektulaca koji su iskazali protest da jedan takav čovjek predaje na fakultetu. Isto je neprihvatljiv i Studentski dom Radovan Karadžić na Palama. To je sve isti pravac i nije to dobar signal za omladinu”, kazao je Inzko.
Na konferenciji su, između ostalih, učestvovali i Mark Harmon, bivši tužitelj Haškog tribunala, prof. dr Ivo Komšić, predsjednik Savjeta gradonačelnika za IC o MKSJ Sarajevo i član ratnog Predsjedništva RBiH, članovi porodica žrtava, predstavnici diplomatskog kora i brojne poznate ličnosti iz akademskog i kulturnog života BiH.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
