Povodom 20. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH, na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 zaključeno je kako je Dejton u slučaju Bosne i Hercegovine stavio embargo na pravo, međunarodno i svako drugo.
Govoreći na temu “Uspješne reforme BiH samo uz moderan demokratski Ustav”, a prisjećajući se Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH, uvodničar sesije profesor Ćazim Sadiković podsjetio je kako se proteklih 20 godina mnogo govorilo o sporazumu koji je donio mir u BiH.
“Znamo kako je završio Dejtonski sporazum, ali nismo rekli kako je trebalo da to završi po međunarodnom i ustavnom pravu. Došlo je do toga da je međunarodna zajednica negirala ustavno stanje BiH. Republika BiH je bila jedna moderna parlamentarna demokratija, imala je sve što i Savezna Republika Njemačka. Došlo je u tom procesu tranzicije da je sve negirano kao i demokratija “, kazao je Sadiković.
Prema njegovim riječima, Dejtonski sporazum je “degradirao BiH” stoga ona i 20. godina nakon završetka rata u svim segmentima sadrži probleme i prepreke.
“Umjesto embarga na uvoz oružja, desilo se da je došlo do embarga na pravo. U slučaju BiH stavljen je embargo na pravo, međunarodno i svako drugo i BiH je izopćena iz prava i do danas je država van prava. BiH je globalni problem, jer je smještena na raskršću velikih civilizacija, komunikacija i političkih blokova, zato što je država čija populacija ima četiri svjetske religije”, zaključio je Sadiković.
Procedure prema kojima su vođeni pregovori o Dejtonskom sporazumu bile su “vrlo nepovoljne i pogrešne”, mišljenja je profesor Ivo Komšić, koji je naglasio kako je zbog takvih “pogrešnih koraka” proizašao i današnji Ustav BiH.
“Podsjetit ću i za jednu povoljnu okolnost, preko čega se olako prelazilo. U prelaznim odredbama Dejtona stoji da u trenutku potpisivanja vrijede svi ustavni aranžmani koji su se u tom trenutku zatekli kao važeći u BiH. Onda se nabrajaju Ustav FBiH, spominje se Ustav Republike Srpske i dejtonski Ustav BiH. Svi zaboravljaju da je u tom trenutku važio Ustav Republike BiH i da on nije izgubljen, da ima isti status kao i nabrojani. Naši zakonodavci nisu se tako često pozivali na tu prelaznu odredbu”, zaključio je Komšić.
BiH na svom putu prema budućnosti u postdejtonskom vremenu, kako je istakao profesor Mirko Pejanović, kao stratešku važnost mora imati cilj postizanje članstva u Evropskoj uniji i NATO savezu što zahtijeva brojne reforme.
“Jedna od njih je reforma Ustava BiH koji je stvorio državno ustrojstvo što državu čini nefunkcionalnom i betoniranom za etničke promjene. Ustavne promjene u BiH od 2006. su na čekanju, zbog toga što u vladajućoj skupini stranaka nije bilo konsenzusa, njih još uvijek nema. Smatramo da su promjene u Ustavu BiH nužne, ali one čekaju dvije pretpostavke. Jedna je konsenzus unutar parlamentarne većine, a druga je geopolitička osnova, podrška i pomoć zemalja koje su osigurale mir u BiH”, zaključio je Pejanović.
Jedan od preduslova za članstvo ka EU, kako je naglasio, jeste provođenje presude u predmetu “Sjedić-Finci” kao i uvođenje evropske klauzule u Ustav BiH koja bi omogućila da se zakoni u Parlamentu BiH donose ubrzano. Pored toga, smatra Pejanović, u BiH je neophodna reforma u ustrojstvu zemlje, jer BiH ima najskuplju administraciju u regionu.
Članovi Kruga 99 danas su također razgovarali i povodom 80. rođendana i 60 godina naučnog rada iz oblasti ustavnog prava profesora Sadikovića. Nakon redovne sesije asocijacije, bit će održana i skupština na kojoj će biti predstavljeni dosadašnji rezultati rada Kruga 99 te program rada za period 2015. i 2016. godina.
