U Bosni i Hercegovini trenutno postoje dva koncepta oko stavova o euroatlantskim integracijama i NATO-u, bar su tako nastupali predstavnici BiH tokom jubilarnog 100. Rose Roth seminara PSNATO-a, u raspravi u okviru treće sesije pod nazivom "Nezavršene aktivnosti NATO-ove politike otvorenih vrata“ održanom u Briselu.

Naime, u ime BiH na skupu je učestvovao delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) i član Delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skupštini NATO-a (PSNATO) u periodu od 2010. do 2018. godine Asim Sarajlić i poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Nenad Stevandić.

U raspravi o stanju evroatlantskog puta Bosne i Hercegovine, Gruzije i Ukrajine, kojom je moderirao šef Delegacije Latvije u PSNATO-a Ojars Eriks, Sarajlić je hronološki prezentovao aktivnosti Bosne i Hercegovine u partnerskoj saradnji sa NATO-om i PSNATO-a. Potencirao je rezultate u periodu od 2005. do 2010. godine, kada su, kako je rekao, Predsjedništvo BiH, PSBiH, Savjet ministara BiH i nadležna ministarstva donosili odluke konsenzusom.

Podsjetivši učesnike Rose Roth seminara na to da je Bosna i Hercegovina, nakon formiranja Oružanih snaga BiH i usvajanja Zakona o odbrani i Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, krenula u ozbiljne reformske aktivnosti sektora odbrane i bezbjednosti, te intenzivirala saradnju sa NATO-om, Sarajlić je citirao član 84. Zakona o odbrani BiH u kome stoji: “Parlamentarna skupština, Savjet ministara i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provešće potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a“.

Podsjetio je i na to da su institucije Bosne i Hercegovine 2005. godine usvojile Zakon o odbrani i Zakon o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, u decembru 2006. godine Bosna i Hercegovina potpisala je Okvirni dokument Partnerstva čime je ozvaničeno pristupanje NATO-ovom programu Partnerstvo za mir, a 2007. godine je potpisan Bezbjedonosni sporazum BiH s NATO-om.

Godinu kasnije, 2008. na Samitu NATO-a u Bukureštu, Bosna i Hercegovina dobila je poziv za „intenzivirani dijalog s NATO-om“. Iste godine Parlamentarna skupština BiH usvojila je Rezoluciju o spremnosti BiH za NATO integracije, a 2009. godine Predsjedništvo BiH je konsenzusom podnijelo zahtjev za MAP.

Naglašavajući činjenicu da su, u periodu od 2006. do danas, predstavnici svih konstitutivnih naroda potpuno ravnopravno učestvovali u svim aktivnostima koje su vođene sa zemljama NATO-a, te da su obavljali i najodgovornije dužnosti, od ambasadorskih, komandnih do dužnosti načelnika Zajedničkog štaba i ministra odbrane BiH, Sarajlić je prezentovao i različita viđenja u BiH oko evroatlantskog puta, što je, kako je rekao, u ovom trenutku predmet brojnih rasprava.

S tim u vezi, Sarajlić je rekao da je Narodna skupština Republike Srpske 2017. godine izglasala stav o vojnoj neutralnosti, što je, kako je naveo, BiH stavilo pred nove izazove na putu ka članstvu u NATO-u. Sarajlić je naglasio da nastavak unutrašnjeg dijaloga u Bosni i Hercegovini o evroatlantskoj budućnosti, kao i poštivanje zakona, deklaracija i rezolucija, te dokumenata i sporazuma koji se realizuju s NATO-om nema alternativu. Prema Sarajlićevim riječima, bilo kakav isključiv i jednostran pristup i odluke nisu put koji će doprinijeti dobrim rješenjima.

Učestvujući u diskusiji u okviru ovog panela, poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Nenad Stevandić prezentovao je stavove Republike Srpske o evroatlanskom putu BiH, te se pozvao na stav Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti.

Stevandić je naglasio da će Republika Srpska i dalje podržavati program Partnerstvo za mir i saradnju BiH sa NATO-om u okviru tog programa, na šta, kako je dodao, upućuju i regionalni i globalni bezbjednosni izazovi i vrijeme u kome živimo.

Ističući da u PSBiH još uvijek nije izabrana Delegacija PSBiH u PSNATO-a, Stevandić je iznio mišljenje da su u BiH trenutno legalna dva koncepta oko stavova o evroatlantskim integracijama i NATO-u, od kojih je, kako je rekao, jedan definisan u Zakonu o odbrani BiH, a drugi u stavu Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti. S tim u vezi, Stevandić je zaključio da je i zakone i ustavna rješenja u vezi sa ovim i svim drugim pitanjima u BiH potrebno donositi konsenzusom predstavnika sva tri naroda.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad