Nova anketa Centra za uvid u istraživanje istraživanja Kosova, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) odražava široki konsenzus da te zemlje ne pripadaju ni Zapadu ni Istoku.

Uprkos ovakvom stavu, istraživanje pokazuje da mogućnosti za angažovanje zapadnih institucija postoje širom regiona. “Ovi rezultati jasno pokazuju da se velika igra moći odvija na zapadnom Balkanu i da su ljudi u regionu rastrgani oko toga kako se uskladiti”, izjavio je Jan Surotchak, viši direktor IRI-a za transatlantsku strategiju. “Međutim, podaci takođe ukazuju na to da povećano angažovanje Zapada od strane transatlantskih institucija može pomoći da se te zemlje čvrsto stave u krajeve demokratskog Zapada.”

Sa izuzetkom Kosova (53%), ispitanici iz BiH, Sjeverne Makedonije ili Srbije uglavnom ne smatraju da definitivno pripadaju Zapadu ili Istoku. Istraživanje pokazuje da većina građana Kosova, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije uglavnom podržava zapadni pristup “moralnosti i vrijednostima” i “kulturi i intelektualnom životu”, dok Srbija favorizira ruski pristup. Što se tiče pitanja „hleba i maslaca“, kao što su zapošljavanje, zdravstvena zaštita i socijalna pomoć, većina ispitanika u sve četiri zemlje želi da ima više zajedničkog sa Zapadom od Rusije.

Istraživanje je provedeno na prostoru Zapadnog Balkana u novembru prošle godine, a kada je u pitanju Bosna i Hercegovina u ovom istraživanju učestvovalo je 1019 ispitanika starijih od 18 godina.

Najporazniji rezultat za Bosnu i Hercegovinu u ovom istraživanju su po pitanju gdje ide Bosna i Hercegovina. Čak 87% ispitanika misli da Bosna i Hercegovina ide u pogrešnom pravcu, samo 9% misli da ide u dobrom pravcu, dok 4% kaže da ne znaju u kojem pravcu ide Bosna i Hercegovina. DA mlade generacije nemaju budućnost u Bosni i Hercegovini smatra 90% ispitanika, njih 5% smatra da tu budućnost ipak imaju dok 4% nema stav po ovom pitanju.

Najveća prijetnja načinu života i budućnosti djece po mišljenju ispitanika sa 32% su otvoreni konflikt odnosno rat. Odmah iza ovog slijede migracije i demografske promjene sa 20%, treće mjesto sa 16% zauzimaju terorizam, ekstremizam i političko nasilje. Nešto manje odnosno 10% pripada bankrotu i nestanku socijalnog sistema, 9% smatra da je to propast finansijskog sistema, dok 6% smatra da je to gubitak kulture, vrijednosti i načina života.

Građani Bosne i Hercegovine i u ovom istraživanju kao i u prethodnim, ali i u skladu s onim što je poznato široj javnosti duboko su podijeljeni kada je u pitanju članstvo u NATO-u, pozitivni po pitanju ulasku u EU, te izuzetno nezadovolji smjerom u kojem se kreće Bosna i Hercegovina.

Prema rezultatima istraživanja 38% građana podržava ulazak BiH u NATO, 23% njih je protiv ulaska, 15% smatra da BiH treba bliže sarađivati, ali ne i ući u NATO, 14% smatra kako bi najbolji model bio komunikacije bez saradnje, dok ih samo 10% ne zna da li bi BiH trebala ući u NATO.

Lični pogledi stanovništva kada je u pitanju NATO su sljedeći. Njih 17% na ovu sigurnosno-političku organizaciju gleda pozitivno, 33% smatra je djelomično pozitivnom, 23% veoma negativnom, 16% djelomično negativnom, dok 11% nije imalo mišljenje.

I pored zastoja u evropskim integracijama u novembru prošle godine za ulazak u Evropsku uniju kroz glasanje na referendumu bi bilo 71% stanovništva naše zemlje, 15% je bilo protiv, 7% ne bi izašlo na eventualni referendum dok 6% nije znalo kako bi se izjasnilo.

Lični pogledi građana Bosne i Hercegovine kada je u pitanju Evropska unija pokazuju određenu dozu nepovjerenja da može donijeti promjene. Tako njih 32% smatra da bi članstvo donijelo promjene iako ne vidljive, 29% je stava da ne bi donijelo nikakve promjene niti bi one bile vidljive, 28% smatra da bi donijelo vidljive i značajne promjene, dok je čak 11% njih bilo neopredjeljeno.

Većina ispitanih njih 53% smatra da BiH ne pripada ni Istoku ni Zapadu, da pripada Zapadu smatra 25%, Istoku se priklonilo 10%, dok 11% nema stav o tome kojoj od interesnih sfera pripada naša zemlja. U skladu s ovim 45% ispitanika u BiH nema preferencu kada su u pitanju investicije, 19% preferira investicije koje dolaze sa Zapada odnosno EU i Njemačke, 14% preferira Rusiju, 13% se nije izjasnilo, 6% stavlja Tursku ispred svih ostalih uključujući EU, Kinu i Rusiju, dok samo 2% ističe na prvo mjesto Kinu.

Po pitanju povezanosti BiH sa Zapadnom Evropom ili Rusijom po pitanju standarda i zaposlenja 72% ispitanih smatra Evropu prvim izborom dok se za Rusiju opredijelilo njih 16%, 12% se nije izjasnilo. U oblasti kulture i intelektualnog života 60% je na strani Evrope, 25% na strani Rusije dok je 15% odlučilo da nisu opredjeljeni ni za jednu od ovih opcija. Kada se radi od moralnosti i vrijednostima Evropu kao prvi izbor vidi 58% ispitanika, dok se Rusiji priklonilo 26%, dok je njih 16% ostalo u sredini. Zdravstveni sistem, penzije i socijalne prinadležnosti Evrope mnogo su bliže 71% ispitanika, 17% misli da ove kategorije bolje opslužuje Rusija, dok je njih 13% bilo neodlučeno.

Građani Bosne i Hercegovine prema ovom istraživanju najveći broj vijesti i informacija na dnevnom nivou dobija preko javnih emitera njih 51%, online mediji imaju podršku 17%, dok komercijalne TV i radio stanice imaju podršku 12% ispitanih. Kontakti s članovima porodice i prijateljima je u 7% slučajeva osnovni izvor informacija, dnevne novine u Bosni i Hercegovini su najbolji izvor informacija za 3%, dok je 10 posto odbilo da da odgovor na ova pitanja.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad