Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron sastat će se sutra u Berlinu sa zvaničnicima Zapadnog Balkana i Evropske komisije. Lideri iz regije na sastanak odlaze svako sa svojim dilemama i pretenzijama. No, ključna tema susreta trebao bi biti odnos Beograda i Prištine. Kosovske vlasti već su najavile kako će se na sastanku zalagati da pet zemalja članica Europske Unije priznaju Kosovo, ali da to učini i Bosna i Hercegovina. Srbija, s druge strane, traži ukidanje kosovskih taksi.

Pismo Milorada Dodika kancelarki Merkel nije urodilo plodom. U Berlin odlazi Denis Zvizdić. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine nije uvjerio kancelarku da je Zvizdić nelegitiman predstavnik, kojem je istekao mandat na poziciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Zvizdić ovu situaciju posmatra kao diplomatski skandal.

“Mislim da to pismo nema formu diplomatske korespondencije i da je ono više na razini balkanskog trača, ali svjedočimo danas da ono nije polučilo nikakve rezultate i da pred put u Berlin vi razgovarate sa mnom kao predsjedavajućim Vijeća ministara. Koliko vidim u okolini nema nigdje gospodina Dodika. Pismo nije imalo efekta, ono će ostati u protokolima Njemačke i Francuske da pokazuju svojim službenicima da vide kako ne treba komunicirati”, poručuje Zvizdić.

Teme koje Zvizdić planira pokrenuti u Berlinu su stavljanje tačke na ratifikacije ugovora o granicama sa Srbijom i Hrvatskom. Poštivanje terotitorijalnog integriteta i suvereniteta BiH. Stabilnost kroz proširenje, odnosno davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, kako u Evropskoj uniji, tako i u NATO-u.

Ipak njemački analitičar Bodo Weber stava je da prostora neće biti za priču o statutsu BiH, jer centralna tema su odnosi Prištine i Beograda, od kojih, kako kaže, zavisi stabilnost Zapadnog Balkana.

“Zbog toga što ti pregovori, pogotovo od glavne pregovaračice gospođe Mogherini, bili su odvedeni u potpuno pogrešnom smjeru, razgovor o tzv. razmjeni teritorija i time se vratilo u devedesete godine u taj neki narativ. Očekujem da će taj samit, koji sigurno neće donijeti nove ideje, bar staviti tačku na te opasne ideje”, ocjenjuje Weber, politički analitičar iz Berlina.

Weber se ujedno nada da će samit rezultirati smirivanjem tenzija u Bosni i Hercegovini, i kada je riječ o najavljenim rezervnim sastavima policije, ali i pričama o nezavisnosti Republike Srpske. U tom kontekstu je bitno, ističe smirivanje i tenzija između Kosova i Srbije. Kosovski predsjednik Hašim Tači očekuje da će kancelarka Merkel zatražiti kako od Srbije, tako i BiH, priznanje Kosova.

“I neće se to uraditi u neku novu ideju ili novu formulu, to će se raditi klasično, kako svaka zemlja priznaje jedna drugo, i dobiju nešto na to priznanje. Srbija će dobiti olakšavanje puta ka EU, neće imati blokade više, dobija i tržište Kosova i mir u regiji”, ističe Ramuš Haradinaj, premijer Kosova.

“Što se tiče BiH mi ćemo prihvatiti svaki održivi sporazum između Beograda i Prištine, koji neće ići u bilo kojem smislu i imati negativne implikacije niti na BiH, a ni Zapadni Balkan”, dodaje Zvizdić.

I jednima i drugima i trećima bitno je i rješavanje pitanja kosovskih taksi.

“Najveći je problem Ramuš Haradinaj. On je taj koji je donio takse, on je taj koji ima političke beneficije od toga, ali mislim da te takse udaljavaju dvije strane zbog čega će Ramuš Haradinaj snositi posljedice”, tvrdi Mišel Zubenica, politički analitičar iz Beograda.

Pojedini ekonomski analitičari stava – da će priča biti gotova tek kada se u nju uključi Washington. A samit u Berlinu je značajan, poručuju prije svega, zbog činjenice da bez političke stabilnosti nema investitora. Hrvatsku će u Berlinu predstavljati Andrej Plenković. Crnu Goru Milo Đukanović. Prisutni će biti lideri Slovenije, Sjeverne Makedonije, predstavnici Evropske komisije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad