Unutrašnji i vanjski dug BiH je za proteklih šest godina povećan za 90 posto i zaključno sa decembrom prošle godine iznosi oko 11 milijardi i 250 miliona KM.

BiH je zadužena, dok su njeni građani osiromašeni. Čak 24 posto ih je ispod apsolutne linije siromašta. Od svih zaduženja svega 11 posto je otišlo na ekonomske aktrivnosti, 46 posto na javnu potrošnju ili prevedeno – zadužili smo se da bi trošili, a ne privređivali.

Ovo brojke mogle su se čuti uz ostalo u ekspozeima prvih ljudi Vijeća ministara, odnosno Vlade Federacije. Kao ključne mjere ekonomske politike uz ostalo naveli su smanjenje i nadzor javne potrošnje i opterećenja za rad te konkretizaciju Sporazuma o rastu i zapošljavanju.

No veliko je pitanje koliko brzo i da li se uopšte mogu implementirati brojne reforme koje su navedene u okviru sporazuma– primjerice smanjene javne potrošnje

“Partije se bore za dio kolača moći, pa kada ga osvoje zapošljavaju svoje partijske vojnike, od škole, bolnice, najviše u administrciji. Da bi njih smanjili oni praktički ratuju protiv svojih glasača i zato sumnjam da će se moći ići  u radikalno rezanje javne potrošnje jer to je suprotno sa političkim interesima partija koje su članice koalicija”, tvrdi politički analitičar Žarko Papić.

Više u prilogu Tine Jelin-Dizdar.