Za nešto više od mjesec dana bit će obilježena 24. godišnjica genocida u Srebrenici. Pripreme za obilježavanje već su počele, a o pripremama, ali i životu u Srebrenici, govorio je bivši načelnik ove opštine Ćamil Duraković.

O tome kako teku pripreme za 11. juli je rekao da je, kao i svake godine, to za njih postala uhodana praksa, te da se od mjeseca marta kreće sa inicijalnim sastancima.

“Sljedeći sastanak će biti u Vladi FBiH zbog određenih problema, jer je potrebno da se uključi što više političkih faktora. Najveći problem i izazov je pristanak porodica na ukop parcijalnih tjelesnih ostataka. Mi koordiniramo s porodicama jer dugo čekaju na ukop određenih dijelova tijela jer nisu pronađeni ostali. Imali smo jedan slučaj kada se tijelo sastavljalo sa 16, 17 različitih lokacija. To je složen proces i težak kako porodicama tako i nama. Do sad je samo 25 žrtava identificirano. Imamo oko 800 još identificiranih, ali porodice nisu pristale da kopaju samo jednu kost člana porodice. Sve drugo, kada je u pitanju logistika, operativa, kao što je Marš mira je u fazi realizacije“, komentarisao je Duraković.

Kada su u pitanju pripreme za Marš mira, Duraković je rekao kako će se ove godine po prvi put u mjestu Kamenica održati historijski čas.

“Riječ je o jednoj dionici pred kraj Marša mira, mjesto Kamenica, gdje je bila najveća zasjeda i gdje je najviše ljudi stradalo, i taj dio je sada deminiran. Do sada se uvijek to zaobilazilo, a ovaj put imamo deminirano područje i historijski čas će prvi put biti tu održan, a držat će ga neki od preživjelih“, istakao je za N1.

Upitali smo ga i zašto se niko ne bavi temom genocida nakon što prođe 11. juli.

“Kako mi tako i svi drugi su pomalo nemarni kad je u pitanju sjećanje i naša prošlost. U Srebrenici je politička situacija takva da od same lokalne vlasti do entitetske vlasti se radi na relativiziranju, umanjivanju zločina, negiranju. Kada je u pitanju medijski prostor u entitetu Republika Srpska, vrlo rijetko se pominje Srebrenica, a mi smo po geografskom položaju pripali tamo gdje jesmo. Za nas koji smo preživjeli genocid, kapa naših prava je Banjaluka – od pravosudnih do političkih institucija. Imate načelnika opštine koji to radi javno i konstantno i lokalno stanovništvo koje umanjuje značaj toga. Imate djecu osnovnih i srednjih škola koja nisu kolektivno posjetila Memorijalni centar Potočari, a juče su posjetili manastir u Sasama, a posjećivala su ga djeca iz Kine. Kada su u pitanju mediji iz FBiH, oni u toku godine su zabave drugim temama koje javnost želi da čuje i onda se mi povremeno javljamo. Svaki put kad se bliži 11. juli, uvijek se dešavalo nešto da skrene pažnju, sjećate se bombi, na primjer. Međunarodna zajednica je minimizirala značaj genocida. To je jedan nekorektan odnos gdje se pušta da se genocid negira, a nema sankcija. Pričati o genocidu je postalo desno radikalno političko opredjeljenje. Kad spomenete genocid, kažu vam što širite mržnju“, naglasio je Duraković u razgovoru sa voditeljicom Novog dana Ivanom Crnogorac.

“Ove godine ćemo imati najniže predstavnike OHR-a i LOT-a u Bratunca. Neko to svjesno potiskuje i imamo ovakvu vlast u Srebrenicu kakvu imamo i koja to dodatno minimizira. Imamo dvije Srebrenice – jedna jeste opština a drugo je Srebrenica u planetarnom smislu mjestu gdje je počinjen genocid“, dodao je.

“Nikad nisam vidio da je neko od naših političara donio zakon o negiranju genocida, ne vidim da je OHR učinio išta po tom pitanju. Ako OHR išta treba da uradi u svom mandatu – da ‘opere’ sve, minimalno što treba je nametnuti zakon o negiranju genocida“, potcrtao je za N1 bivši načelnik opštine Srebrenica.

Pitali smo ga zašto niko od političkih predstavnika Bošnjaka ne donese takav prijedlog u Parlamentarnu skupštinu, a on nam je kazao:

“Prije nego što nešto dođe u Parlament, to se iza kulisa treba dogovoriti, međutim, u političkim pregovorima niko to nije uslovio. Sada se mnogo govori o MAP-u i imate dvije-tri suprotsavljene strane u vezi sa tim, a po meni je preči zakon o kažnjavanju negiranja genocida od MAP-a“.

O životu u Srebrenici je rekao kako je u zadnje dvije godine otišao svako ko je dobio priliku da ode iz Srebrenice, ali ne zato što nema posao, već zbog atmosfere i političkog stresa, kako je istakao.

Pogledajte video gostovanja.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad