Adnan Huskić, politički analitičar, učestvuje na samitu čelnika Zapadnog Balkana u poljskom gradu Poznanju, kojom prilikom je govorio o uključenosti civilnog sektora na takvim samitima.
Kazao je da civilni sektor nikad nije bio potpuno isključen, pa tako i u vezi Berlinskog procesa.
“Ali uvijek je postajala jedna vrsta jaza između onoga što predstavljaju političke elite i što predstavlja civilno društvo. Možda bi na tom segmentu trebalo da se poradi, da se unaprijedi dijalog. Antagonizam koji postoji kao prirodno stanje stvari u BiH – sa jedne strane civilno društvo – sa druge političke elite”, istakao je.
Huskić je komentarisao i izbor čelnih ljudi unutar Evropske unije, kazavši da se sam proces pokazao kao dosta komplikovan.
“Ono što bih naglasio, da ma kako izgledala podjela za funkcije u EU, posebna pažnja se treba posvetiti osobi koja je nadležna za vanjske poslove. Posebno u svjetlu onoga što se očekuje u narednom mandatu, a to je postizanje dogovora između Srbije i Kosova, gdje Španija igra interesantnu ulogu”, kazao je.
Pojasnio je i šta je važno za regiju.
“Za nas, države Zapadnog Balkana, ključno je pitanje ko će dobiti portfolio proširenja i važno je da li će taj portfolio biti vezan za politikom susjedstva ili odvojen. Poruke koje su se čule, pogotovo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, nisu ohrabrujuće. Odbojnost prema proširenju Macron je objašnjavao sa tim kako bi izgledao izbor čelnika EU da imamo i zemlje Zapadnog Balkana u EU, koje bi donijele dodatnu komplikaciju. Po reakciji drugih, druge države su zainteresovane za taj proces”, kazao je Huskić.
Podsjećamo, čelnici Zapadnog Balkana sastaju se na samitu u poljskom gradu Poznanju. Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodi Denis Zvizdić.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
