U Banjoj Luci je počela sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na kojoj bi poslanici trebalo da razmatraju Prijedlog deklaracije povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS-a u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Na taj dokument oštro su reagirali predstavnici Ureda visokog predstavnika u BiH i Delegacije Evropske komisije u BiH.
Visoki predstavnik Valentin Inzko jučer je pozvao poslanike u Narodnoj skupštini RS-a da pokažu privrženost Dejtonskom mirovnom sporazumu tako što će se suzdržati od usvajanja deklaracije kojom se negira autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Nacrt deklaracije, kako je navedeno iz OHR-a, posebno zabrinjava, jer se njome izražava namjera da se ne provodi predstojeća odluka Ustavnog suda u predmetu koji se tiče Zakona o praznicima RS-a i da se preispitaju ranije donesene odluke Ustavnog suda BiH.
“Ovim se direktno krši Ustav BiH, sadržan u Aneksu 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji izričito navodi da su odluke Ustavnog suda BiH “konačne i obavezujuće”. Osim toga, Nacrt deklaracije predstavlja direktno osporavanje nezavisnosti Ustavnog suda BiH, utoliko što predstavlja neprihvatljiv pokušaj Narodne skupštine
RS-a da vrši politički pritisak na sud u odlučivanju u određenom predmetu“, navodi se u saopćenju OHR-a.
Dodaje se da takvi postupci pokreću ozbiljna pitanja u vezi sa spremnošću organa RS-a da poštuju osnovne principe vladavine prava, što je u samom središtu Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Da vladavina prava predstavlja temeljno načelo na kojem bi trebalo graditi bilo koju demokratsku zemlju te da Ustav Bosne i Hercegovine izričito sadrži to načelo, a njegova zaštita i zaštita drugih normi povjerena je Ustavnom sudu BiH, ukazali su i iz delegacije Evropske unije u BiH i Ureda specijalnog predstavnika EU, a povodom najavljene rasprave u Narodnoj skupštini Republike Srpske o Nacrtu deklaracije koja se odnosi na Ustavni sud BiH.
Naglasili su da Ustavni sud ima ključnu ulogu u očuvanju vladavine prava u cijeloj BiH, u skladu s nadležnostima i u sastavu koji su jasno propisani Ustavom BiH.
Evropska unija je stava da se obavezujuća i konačna priroda odluka Ustavnog suda treba uvijek poštivati u cijelosti.
Osnov za predlaganje ove deklaracije je zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da Ustavni sud BiH ocijeni ustavnost pojedinih članova Zakona o praznicima RS-a, kojima se 9. januar utvrđuje kao Dan Republike Srpske.
Srpski poslanici u parlamentu RS-a podržavaju stav da se u Narodnoj skupštini usvoji deklaracija kao odgovor na ovaj Izetbegovićev zahtjev.
U predloženoj Deklaraciji se navodi da Narodna skupština ističe da je osporavanje odredaba članova Zakona o praznicima RS-a u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine „isključivo politički, a ne pravno zasnovan akt, čiji je prikriveni cilj negacija legaliteta i legitimiteta RS-a i dejtonskog ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine“.
Narodna skupština smatra, navodi se u tom dokumentu, da su praznici RS-a utemeljeni na načelu „nediskriminacije i da ne ugrožavaju nacionalni i vjerski identitet i ravnopravnost ni jednog od triju konstitutivnih naroda i da odgovaraju univerzalnim vrijednostima, evropskim tekovinama i iskustvima“.
Također, entitetski parlament naglašava „da je neprihvatljivo da se u postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredaba Zakona cijene politički i istorijski događaji zbog kojih je 9. januar određen kao Dan Republike“.
