Historičar nisam, ali usudit ću se i na ovom mjestu reći da 29. august 1189. godine i nastanak Povelje Kulina bana nije rodni list naše države BiH, nego snažno, materijalno, odnosno pisano svjedočanstvo o postojanju naše države i prije samog nastanka Povelje.

Današnji dan nije dan rođenja, nego dan potvrde, ne samo o postojanju države, nego i svjedočanstvo o njenoj onovremenoj zrelosti i sposobnosti da bude svoja i ničija drugo do svoja – poručio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić na Centralnoj manifestacija obilježavanja 830. godišnjice objave Povelje Kulina bana u novouređenom Parku “Kulin ban” na Bilinom polju u Zenici.

Napomenuo je kako prije 830 godina srednjovjekovna država Bosna nije samo naprasno nastala pa, odmah po rođenju, bila u stanju, kao institucija, sklapati ugovore s drugim državama.

– Ona je, dakle, i prije toga postojala i razvijala se – institucionalno, ekonomski, kulturološki i demografski, upravo do tog stepena suverenosti koji je demonstriran 29. augusta 1189.godine. Nastanak Povelje Kulina bana, koja je pomenimo i to, pisana autentičnim bosanskim pismom bosančicom, govori o snazi tadašnje države Bosne, koja je iako raspeta između Istoka i Zapada, našla svoje mjesto pod nebom – podsjetio je Komšić, koji je zajedno sa članom Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem pokrovitelj ove manifestacije.

Već tada je bh. država, dodao je, bila u mogućnosti da drugoj državi, u tome slučaju dubrovačkoj i njenim trgovcima garantira slobodu trgovine, slobodan i nesmetan prolaz trgovaca.

– Bila je, dakle, u stanju da garantira sigurnost onima koji ovdje dolaze da posluju i sarađuju. Šta nam to govori drugo do osim o stabilnosti koja je tada u takvim uslovima uspostavljena, o stabilnosti i sigurnosti, o onome čemu mi i danas težimo, što je nužan preduslov bilo kakvog ekonomskog napretka i saradnje, kako unutar države tako i saradnje sa drugim državama iz regiona i svijeta – istakao je Komšić.

Kulinova garancija dubrovačkim trgovcima i dubrovačkoj državi, smatra predsjedavajući Komšić, svjedoči o samopouzdanju i osjećaj moći koja je u to vrijeme vladala na ovim prostorima.

Ali, za bilo kakvu saradnju, istakao je Komšić, potrebno je najmanje dvoje, a srednjovjekovna država Bosna bila je potrebna onakvom Dubrovniku, a onakav Dubrovnik je bio potreban Bosni.

– Kao prvi susjedi, Bosna i Dubrovnik naslanjali su se jedni na druge. Naravno, ne iz neke pretjerane ljubavi, nego, kao dvije države, iz obostranog interesa. Nisu, kao što se to, nažalost, danas i suviše često ovdje dešava, podrivali jedni druge, gledajući ko će kome nanijeti veću štetu, ko će koga prevariti i posegnuti za onim što mu ne pripada, nego su predvođene svojim vodstvom radile ono što su najbolje u tome trenutku mogle – kazao je Komšić.

Takav međususjedski odnos, kazao je Komšić, postavio je temelj napretka i jedne i druge države.

– Nikada srednjovjekovna Bosna ne bi u daljnjoj svojoj historiji uspjela da razvije saradnju i uspostavi odnose sa većim silama, da u svojoj ranijoj fazi postojanja, sa Dubrovačkom republikom nije stvari postavila na zdrave noge. Niti bi se Dubrovnik razvio do trgovačke sile da sa svojim prvim susjedom odnose nije regulisao upravo na onaj način kako je to zapisano u Povelji čije obilježavanje danas proslavljamo – smatra Komšić te je poručio kako svi u BiH i susjedstvu još uvijek imaju šta naučiti iz ove Povelje.

– Otvorenost koja je krasila Kulinovu Bosnu i danas može i mora biti putokaz. Mi u BiH, danas ponovo moramo biti spremni na svaki oblik saradnje koji je u interesu države BiH i njenih građana, kako bi bili dio svjetskih tokova, i mi ćemo to biti, jer ovaj naš narod, bosanski, je pitom narod. Narod kojemu ne treba puno više od iskazivanja elementarnog poštovanja njega i njegove države, da bi saradnja bila moguća. Zato se moramo boriti za onakvu državu BiH, koja će svima koji u njoj žive i koji u nju dolaze da ostvaraju saradnju, biti stabilna i sigurna, za državu koja će biti spremna na NATO i na to, da bude tamo gdje god je takve procese potrebno pomoći – potcrtao  je Komšić.

To se, poručio je Komšić, može postići “samo integracijom u sigurnosni sistem država kojima je u prvom redu interes mir u svijetu, jer bez mira nema ni saradnje, niti napretka i blagostanja za bilo koga”.

– Ne smijemo i nećemo sebi dopustiti da ostanemo izvan tih tokova, jer bi to značilo i historijsku izdaju i izdaju naše historije o kojoj između ostalog govori i Povelja Kulina bana. Bili smo i ostati ćemo na pravoj strani historije, a nikada i nipošto sa onima koji žele nered i haos. Takvi su na pogrešnoj strani, uvijek su bili i uvijek će biti. Civilizacija se piše imenom Bosne – zaključio je Komšić.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović podsjetio je kako je Povelja napisana u vrijeme velikog političkog i ekonomskog uspona Bosne, ali da je BiH postojala i prije Kulina bana i ove povelje.

– Politika koju je vodio Kulin ban, a u dobroj mjeri, kasnije, nastavili i drugi bosanski vladari, poticala je trgovinu u mjeri da je to gotovo začuđujuće – podsjetio je Džaferović, koji je dodao kako su diplomatska vještina i umješnost učinili Kulina bana važnim i prepozantljivim.

Nažalost, podmetanja susjednih zemalja i denuciranje bosanskih vladara iz tog perioda, kazao je Džaferović, ostala su i do danas.

– Napadana je i Crkva bosanska, još jedno važno obilježje srednjovjekovne bosanske države, kojoj su bili privrženi i narodi i vladari Bosne – istakao je Džaferović, koji je dodao kako nikakvi spoljni utjecaji nisu uspjeli odvojiti bosanski narod od njegove autohtone vjere.

– Bilo bi dobro, s vremena na vrijeme, proučiti političku vještinu naših predaka. Jer, kako drugačije, nego izuzetnim političkim umijećem i diplomatskom vještinom, nazvati sazivanje Svebosanskog sabora od strane Kulina bana 1.203. godine, ovdje, na Bilinom polju. Opštim proglasom umirena je rimska kurija, koja je, u dosluhu sa ugarskim kraljem i nedobronamjernim bosanskim susjedima – kazao je Džaferović te podvukao kako put Bosne nikada nije bio na štetu drugih.

– BiH je imala državnost i sudsku vlast kada to mnogi drugi nisu imali. Na to treba da budemo ponosni. I danas, kada se na BiH vrše ataci i nastraji, ovo je prilika da svima poručimo da nikada u tome neće uspjeti. Pozivamo one, unutar BiH, koji bi da dodatno dijele BiH, koji bi da urušavaju državne institucije, da se kane toga posla – upozorio je član bh. predsjedništva.

Susjednim zemljama, Srbiji i Hrvatskoj, poručio je da imaju obavezu da štite suverentitet i teritorijalni integritet BiH te da im je to jedina obaveza koja proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma…

– Neka poštuju BiH, makar onoliko koliko BiH poštuje njih – poručio je Džaferović.

Izrazio je nadu kako će naći rješenje da se jedan od primjeraka Povelje Kuluna bana vrati u BiH, “tamo gdje je napisan i gdje teba da stoji”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad