Migrantska kriza je i dalje aktuelna. Pored Unsko-sanskog kantona, gdje je smješten najveći broj migranata, istočna granica je ta koja u ovim trenucima najviše trpi. Njena dužina od 600 km i manjak službenika Granične policije da sve pokriju, dodatni su problem u sprečavanju ilegalnog prelaska granice. Dodatni problemi su rijeka Drina, veliki broj krijumčara i nepristupačan teren, kako bi se spriječio ulazak migranata u BiH. Naša ekipa prethodne noći, bila je u patroli sa GP i evo šta su zabilježili.

Noćna patrola svake večeri kreće u 19 sati i do ranih jutarnjih časova obilaze rejone koji su im određeni.

Dva granična policajca pokrivaju kritične tačke u dužini oko 40 km. Naselja uz lijevu obalu Drine trebaju pokriti svakog dana i noći, a sami migranti se prebacuju preko rijeke Drine na razne načine.

“Migrante prebacuju čamcima, drvenim, gumenim, onim desantnim čamcima. Pojedini migranti sami se snalaze, koji nemaju novca da plate, oni prave od… uzmu male gumene dječije čamce, kupe u Srbiji ili naprave neke balone oko sebe i tako oni prelaze rijeku Drinu”, kazao je Cvjetko Stojić, pripadnik Granične policije BiH.

Ukoliko se primjete sa obale koja pripada BiH, svjetlosnom signalizacijom i upozorenjem se odvraćaju i granični policijaci ih vraćaju u Srbiju

“Znam da smo odvratili u mjesecu septembru 1200 migranata, a manji broj smo uputili u Službu za poslove sa strancima, terenski centar Bijeljina”, dodao je Stojić.

Stojić nam govori kako među migrantima ima ranjivih kategorija, žene i djece, ali i migranata koji budu i agresivni

“Kada smo ih odvraćali i kada priđu blizu Drine, znaju iz vode da nas gađaju kamenjem, napadaju, pokušavaju”, priča nam Stojić.

Ukoliko im uspije da se prebace na obalu, uglavnom se smjeste u napuštenim vikendicama, kućicama na obali, u kukuruzištima koja su duž cijelog toka rijeke na ovom području. Tada nastaje pravi problem, krijumčari.

Veliki je broj krijumčara na ovom području. Zbog toga su kontrole česte. Svako vozilo se provjerava. Javna je tajna i koliko košta prevoz do Sarajeva. Svaki migran mora biti spreman da izdvoji 300-400 eura.

“Imali smo slučaj kontrole jednog teretnog kombija koji smo imali u Bratuncu. U njemu su bila 34 migranta. Lice je bilo maloljezno, 15 godina i po izjavi njiihovoj svi su dali po 400 evra tom licu. sada možete zamisliti koliki je novac u opticaju”, kazao je Stojić.

Krijumčari prave problem, ali i dužina granice. Samo istočna granica je duga 600 km. Tu dužinu granice, teško je pokriti, jer nedostaje svega i ljudstva i opreme

“Nedostaje nam 407 službenika za obavljanje redovnih poslova i zadaća, za dvadesetčetverosatno pokrivanje istočne granice BiH u dužini od 600 kilometara potrebno je još 1.000 ljudi, a samo 15 posto od službenika koji trenutno rade u GPBiH može obavljati nadzor graničnog pojasa jer ih je 85 posto angažovano na prelazima koje ne možemo ostaviti bez ljudi”, izjavio je Zoran Galić, direktor GP BiH.

“Fali nam dosta toga, fali nam termovizijskih kamera, dvogleda za noćno osmatranje, za danjsko osmatranje, vozila. Neispravna su nam vozila”, požalio se Stojić.

No i pored nedostataka ljudstva i opreme, u GP kažu da se dobro nose sa izazovima na koje ranije nisu navikli. Doći će hladniji dani, prelazaka će biti manje, ali daleko od toga da će krijumčarenje i prelazak migranata bar još neko vrijeme prestati.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad