Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obatio se na 18. međunarodnoj naučnoj konferenciji “Dani kriminalističkih nauka” o temi “Savremeni izazovi u cyber-sigurnosti” govoeći, između ostalog, i o značaju NATO-a za BiH.
Kako je kazao, za prevenciju, otkrivanje i sprečavanje cyber-napada svakako da je neophodno biti dobro informisan o novim pretnjama, preduzeti mjere predostrožnost, te razmijenjivati iskustva na regionalnom i međunarodnom nivou.
“Kao primjer zemlje koja je uspješno odgovorila izazovima koji su postavljeni pred njom navest ću vam Republiku Estoniju. Na marginama 74. zasjedanja Generalne skupštine UN-a u New Yorku imao sam priliku razgovarati sa premijerom Republike Estonije. Naime, Estonija je jedna od najrazvijenijih zemalja kada govorimo o IT sektoru, ako ne i najrazvijenija. Dokaz tome je i činjenica da je u ovoj zemlji NATO izgradio najveći centar za cyber-odbranu koji okuplja veliki broj zemalja kako bi naučile na koji način da sarađuju jedna sa drugom, i kako se boriti protiv cyber-napada. Estonsko društvo, koje čini 1.3 miliona stanovnika, u potpunosti je digitalizovano, od e-vlade, školstva, do izbornog procesa, i lider je u korištenju digitalnih tehnologija. Svakodnevno se suočavaju sa hakerskim napadima koje uspješno sprečavaju, a sve zahvaljujući mjeram predstrožnosti, dobro uhodanom sistemu i alatima koji su im na raspolaganju. Estonija je ponudila Bosni i Hercegovini savjete i iskustva koje je ona stekla iz oblasti digitalnih tehnologija, za vrijeme najvećih izazova pred kojima se našla. To je prilika koju moramo iskoristiti. Poznati su vam masovni hakerski napadi koji su se dogodili 2007. godine na Estoniju, a za koje je optužena Rusija. Taj napad je tada definisan kao jedan od prvih napad takve vrste jedne države na drugu”, naveo je.
Kako je kazao, Estonija je bila informaciono odsječena od svijeta nekoliko sedmica. Potaknuti ovim iskustvom, Estonci su postali jedan od najsposobnijih cyber-ratnika na svijetu, što im omogućuje nositi se dalje sa novim tehnološkim izazovima.
“Uvjeren sam da svi sigurnosni subjekti u našoj zemlji daju svoj maksimalni doprinos, da idu u korak sa cyber-izazovima koji se postavljaju pred Bosnom i Hercegovinom. Međutim, za savremene izazove u cyber-svijetu potrebni su nam podrška i iskustvo drugih. Nijedna zemlja se ne može adekvatno nositi s velikim cyber-napadom sama. Trebamo pomagati jedni drugima. Nadam se da ćemo iskoristiti prijateljsku pomoć Estonije i IT sektor u Bosni i Hercegovini dovesti na najviši nivo”, kazao je.
Poručio je da u svakodnevoj borbi protiv svih oblika kriminala i korupcije, pa tako i lakšeg kontrolisanja cyber-kriminala, Bosna i Hercegovina će najbolje napredovati ukoliko postane članica NATO-a i Evropske unije.
“Biti dijelom porodice koja se zove NATO, lakše ćemo se kao zemlja nositi sa problemima i izazovima koje nameće globalizacija. NATO je najuspješniji savez u historiji jer zemlje članice jedna drugoj garantuju prosperitet, sigurnost, slobodu i zajedničke vrijednosti. Kao dio NATO-a, ali i Evropske unije, zemlje članice njeguju demokratske vrijednosti koje se zasnivaju na vladavini prava i zaštiti individualnih prava građana. Tako će NATO, između ostalog, Bosni i Hercegovini omogućiti pristup svojim resursima i centrima za borbu protiv složenijih cyber-prijetnji. Mi u Bosni i Hercegovini najbolje ćemo se oduprijeti ovom fenomenu ukoliko budemo sarađivali sa zemljama regije i svijeta, jer time ćemo više doprinijeti suzbijanju ove vrste kriminala i na globalnom nivou”, poručio je.
Na kraju govora je izrazio uvjerenje sam da će članovi akademske zajednice svoje bogato znanje i stučnost prenijeti na buduće generacije i dati doprinos razvoju Bosne i Hercegovine i njenog društva.
