U Bosni i Hercegovini trenutno boravi 5.000 migranata. Najveći teret migrantske krize nose USK i TK. Ukazuju na manjak smještajnih kapaciteta, upozoravaju na moguće bolesti zbog neadekvatnog zdravstvenog zbrinjavanja izbjeglica.
Od početka migrantske krize kroz BIH je prošlo 45.000 migranata. Tokom 2018. godine Služba za poslove sa strancima bilježi 22.000 ulazaka u zemlju, a tokom 2019. registrovali su 23.000 osoba.
Jučer je u migrantskim centrima podijeljeno 3.500 obroka. Ako se ovom broju doda 1.500 osoba koje su u pokretu, pokušavaju preći granicu, zvanična procjena je da se u BIH trenutno nalazi između 4.000 – 5.000 izbjeglica.
“Sve dok je broj do 5.000, tada čak i EU ne smatra da ovo nije ozbiljan problem. Zato je sada javna relativizacija krize, zato što je manje incidenata na granicama, manje push backova Hrvatske i vraćanje migranata koja je u jednom trenutku htjela pokazati da je kredibilna članica EU“, izjavio je Jasmin Ahić sa Fakulteta za Kriminalistiku UNSA.
Nadležni tvrde da se s dolaskom zime prisutnost migranata smanjuje.
Građani u Kantonu Sarajevo nemaju takav dojam:
“Ma samo ih je više. Vidim”.
“Više mila”.
“Manje, ali možda su se negdje sklonili, zbog kiše ili nečeg drugog”.
“Joj više, evo ovdje baš ih ima”.
Koliko je kriza još uvijek prisutna najbolje svjedoči USK. Mjesta u migracionim centrima nema. Ako i ima, uslovi nisu zadovoljavajući. Nema kućnog reda. Niti stvarne odgovornosti državnih institucija nad ovim kampovima.
“Nemamo tehničkih kapaciteta da te ljude smjestimo u centre. Sa tim smo upoznali institucije BIH. Očekivali smo da će se prije septembra pojaviti još neki centar izvan USK, da će se rasteretiti USK. Ide zima, a mi nemamo odgovor kuda sa tim ljudima”, kazao je Nermin Kaljić, ministar MUP USK.
Odgovora nema ni u Tuzlanskom kantonu gdje migranti noć provode na autobuskoj stanici. Spavaju na betonu, pokriveni dekom, jorganom, odjećom, povrijeđeni. Prinuđeni da fiziološke potrebe obavljaju u nezavršenim objektima.
“Ovdje su uslovi katastrofalni. Očajni. Ovaj prostor u kojem borave, nije ni za životinja, a ne za ljudska bića“, kazao je volonter Senad Pirić.
Jako mali dio novca otišao je na humani odgovor migrantske krize. Većina ide na jačanje granica i sigurnosti. Aktivisti predlažu da BiH osigura humani smještaj za izbjeglice, a onda i njihovu integraciju u društvo.
“Ovdje nemate organizacije, nema države, nema niko. Ovdje su građani i građanke iz gradova i sela koji pomažu svaki dan. Što znači da nije tako loša atmosfera i mislim da nemaju ništa protiv”, kazala je aktivistica Nidžara Ahmetašević.
Iako vlast kaže da se očekuje manji priliv migranata zbog hladnijeg vremena, stručnjaci predviđaju da to neće biti slučaj. Biće ih kažu više, a humanitarna situacija lošija.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
