Srđan Mazalica, zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS za N1 je pojasnio zašto je u parlamentarnu proceduru upućen zahtjev za održavanje posebne sjednice NSRS. Sama sjednica treba da bude posvećena, kako stoji u zahtjevu, informaciji o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaj na položaj i prava Republike Srpske.

“U Dejtonskoj strukturi BiH imamo nekoliko nadležnosti koje su pobrojane, a 50 i više je preneseno na BiH. Neke sporazumom između entiteta, a većina nametanjem i donošenjem zakona. Prenos nadležnosti se može sporazumno prenositi, a to nije bilo rađeno sve ove godine. Mi smo kao Klub, iza kojeg su stali i drugi klubovi, pripremamo informaciju, a to će biti upravo o ovim stvarima. Tu će biti navedena argumentacija. Većina struktura BiH, na nivou državne zajednice BIH neustavna je i ne postoje ustavni osnovi za djelovanje visokog predstavnika i primjenu bonskih ovlaštenja”, kazao je.

“NSRS će izići sa prijedlogom rješenja kako izići iz ove situacije. Republika Srpska je trpila zbog transformiranja strukture Dejtonske BiH. Centralizovana je u odnosu na izvornu strukturu. Neformiranje vlasti, gdje ima prenesenih nadležnosti, mi vidimo blokadu i vidimo gdje se ne uvažava politička volja RS. Volja birača u RS da legitimni izborni pobjednici učestvuju u formiranju vlasti, da se formira Savjet ministara, a kao razlog se navodi uslov koji je izmišljen – a to je pitanje članstva u NATO-u”, rekao je Mazalica.

Koje to, kako tvrde, otete nadležnosti, najviše smetaju predstavnicima u RS?

“RS potražuje oko 60-70 miliona KM, mi znamo šta bismo s njima radili. Ne možemo, jer FBiH koči isplatu tih sredstava. Umjesto da smo formirali Upravu za indirektno oporezivanje sa dva podračuna – to se ne bi dešavalo”, izjavio je Mazalica za N1.

“Formiranje VSTV-a, gdje bi borba protiv korupcije o kojoj svi pričaju trebala biti procesuirana u tužilačkim krugovima, ona nije na sudovima. Imamo situaciju da RS ne može da utiče na izbor sudija i tužilaca. Oni biraju sami sebe, to i advokati mogu – a ne Parlament kako se to radi u drugim zemljama. Ima niz stvari. Tražit ćemo i da se donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. On izlazi iz svojih ovlaštenja. On uzima i razmatra akte koje je donijela NSRS, iza kojih postoji meritoran Ustavni sud RS. Taj Ustavni sud BiH je praktično usko grlo za sve one stvari gdje se ne može obezbijediti većina. Oni učestvuju u kreiranju zakonodavne strukture u BiH. Postoji niz stvari zbog kojih trpi RS i naše institucije”, poručio je tokom gostovanja u Danu uživo na N1.

Mazalica je istakao kako u BiH postoji i zastoj u oblasti EU integracija – što u regionu ide ubrzano.

On je ocijenio kako se entiteti nisu složili oko brojnih nadležnosti, te da su određeni prenosi dogovoreni u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“BiH je sastavljena od dva entiteta, RS i FBiH. Samo organi RS mogu da učestvuju u davanju saglasnosti za prenos nadležnosti. To je bilo urađeno u nekoliko navrata. BiH nije jedna izborna jedinica, nijedan organ se ne bira iz jedne izborne jedinice. Ne možemo to tumačiti jer je neko dao saglasnost u PSBiH, jer je PSBiH izvedeni organ”, rekao je.

A kako se onda mogu vratiti nadležnosti entitetu, a da ne reaguje visoki predstavnik i ne iskoristi bonske ovlasti?

“Mi ne priznajemo visokog predstavnika i bonske ovlasti više od 10 godina. Nas visoki predstavnik ne brine. Djelujemo u okviru prava i Ustava”, dodao je Mazalica.

Visoki predstavnik je dio Dejtonske strukture BiH?

“Ne može da nemeće zakone i odluke. PIC nije definisan Dejtonom, to je grupa ambasadora koja se okuplja i koja je u jednoj rečenici rekla da pozdravljaju namjeru da visoki predstavnik donosi zakone, smjenjuje i proglašava odluke kada misli da je potrebno. To je izvedeno ovlaštenje”, mišljenja je Mazalica.

Što se tiče formiranja vlasti na državnom nivou – pesimističan je.

“Pesimista sam da će se formirati Savjet ministara u toku ovog mandata. Mislim da ne možemo prihvatiti bilo kakav vid usvajanja i slanja ANP-a, mi ne možemo prihvatiti uslovljavanja da se formira Savjet ministara. To bi bio presedan”, rekao je za N1 Mazalica.

On je kazao i to kako ima podatke i informacije da Bošnjaci u većini nisu za NATO.

“Bakir Izetbegović traži izlaznu strategiju. Godinu dana koči formiranje vlasti. SNSD jeste učestvovala u donošenju odluka, isto kao i EU. Hrvatska je puno godina provela u procedurama i na kraju je referendumom tražila od građana da se izjasne jesu li za EU. Crna Gora nije postavila to pitanje građanima za NATO. Mislim da je to loše. To što smo mi nekad izrazili predjeljenje – ne znači da se nešto nije promijenilo”, kazao je Mazalica.

“Ako Izetbegović misli da treba saglasnost RS za NATO – nije mi jasno što insistira na slanju ANP-a”, rekao je.

Na koncu je kazao kako sve strane u BiH insistiraju na nečemu osim u RS, gdje jedino traže da se formira Vijeće ministara.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad