Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, bit će jedan od učesnika na panelu - ali i protesta koji su za sutra najavljeni u centru Štokholma zbog oduke Švedske akademije nauka i umjetnosti da Nobelovu nagradu dodijeli Peteru Handkeu.

Suljagić je rekao da je iz razgovora sa organizatorima protesta saznao da bi se moglo pojaviti oko 1.000 ljudi.

“Protest će biti organizovan u središnjem dijelu Štokholma, na jednom trgu. Ideja i poruka protesta je da nas neće ušutkati. Iz tog razloga smo danas i sutra u Stockholmu, bez obzira na taj institucionalni ekstremizam koji praktikuje Švedska akademija koja je ovim potezom nastavila posao koji je započela jedna druga akademija, Srpska akademija nauka i umjetnosti”, rekao je Suljagić za N1.

“Nismo nenavikli na to. Ova odluka zapravo je indikator nekih tektonskih promjena u gledanju Evrope i ekstremističkih stavova. Neki stavovi se vraćaju natrag i na glavni tok i naša dužnost je da se protiv toga borimo”, poručio je Suljagić za N1.

Mirni protesti najavljeni su za 10. decembar u Štokholmu, na dan dodjele Nobelove nagrade Handkeu.

Albanija i Kosovo bojkotuju dodjelu Nobelove nagrade zbog Handkea

Kosovo i Albanija su saopštili da će bojkotovati dodjelu Nobelove nagrade za književnost, koja će biti održana u utorak, austrijskom piscu Peteru Handkeu, koji se protivio vazdušnim udarima NATO na Srbiju 1999. godine, a 2006. je održao govor na sahrani srpskog lidera Slobodana Miloševića.

Ministar spoljnih poslova Kosova Bedžet Pacoli je naložio ambasadoru u Švedskoj da “bojkotuje svečanost”, uz ocjenu da “pisac koji je podržavao Miloševića i njegov genocid u Bosni i na Kosovu ne zaslužuje Nobelovu nagradu”.

Solidarišući se sa kosovskim Albancima, svečanosti neće prisustvovati ni ambasador Albanije u Stokholmu, javlja AP.

Brojne osude na Handkeovu šutnju o genocidu u Srebrenici

Austrijski književnik Peter Handke obratio se u petak javnosti u švedskoj prijestolnici Stockholmu nakon dobijanja ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost. Tom prilikom odbio je da govori o genocidu u Srebrenici. Njegovo obraćanje na pres-konferenciji je izazvalo brojne komentare na društvenim mrežama. Handkeovu šutnju o genocidu prenijeli su i svjetski mediji.

Negator genocida, kao što je Handke, je neko ko će podržati slijedeći genocid. Okorjelost Komiteta Nobelove nagrade i/ili njihovo neizgovoreno vjerovanje u bijelu nadmoć su zabilježene za potomstvo”, napisao je na Twitteru Aleksandar Hemon, bh. pisac.

Iz britanskog udruženja Remebering Srebrenica, osudili su Handkeovu šutnju o genocidu.

“Kada je bio upitan da li prihvata da se genocid u Srebrenici dogodio, Peter Handke je odbio pitanje kao ‘prazno i neuko’. To je još jedna primjer neinteligentnog i osuđujućeg ponašanja koje potvrđuje koliko je sramotno dodijeliti mu Nobelovu nagradu”, kazali su.

“Nobelov komitet je zauvijek uništio svoju reputaciju dodijeljujući nagradu za književnost Peteru Handkeu, tom vulgarnom fašisti. Kakav crn i uznemirujuć kraj jedne takve institucije”, napisao je Jasmin Mujanović, politički analitičar.

I svjetski mediji su prenijeli vijest da je Handke odbio da govori o ratovima na Balkanu.

Reuters piše da kad je upitan da li se masakr u Srebrenici desio, Handke je vidno drhtao i odgovorio da je primio dosta pisama podrške, ali i anonimno pismo sa toaletnim papirom.

“Draži mi je taj toaletni papir, anonimno pismo sa toaletnim papirom, nego to vaše prazno i neuko pitanje”, kazao je Handke, prenosi Reuters.

I AFP podjeća da je Handke izbjegao pitanje o genocidu, te navodi da je Handke optužen za minimiziranje ratnih zločina koje su počinili Srbi na balkanu devedestih godina.

Medalja kao znak protesta zbog nagrade Handkeu: Ne u moje ime

Ime Petera Handkea, ovogodišnjeg laureata za Nobelovu nagradu za književnost sve češće je tema brojnih diskusija povodom kontroverzi koje se vežu za ovog književnika.

Desetog oktobra ove godine Handke je proglašen dobitnikom ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, a prašina se podigla kada je uzet u obzir cjelokupan rad ovog književnika poznatog po negiranju genocida u Srebrenici.

Pored brojnih protesta, peticija, negodovanja brojnih uglednih članova domaće i svjetske javnosti, Handke je dodatno uzburkao javnost kada je odgovarajući na novinarska pitanja rekao da ne želi odgovarati na pitanja u vezi sa genocidom u Srebrenici, niti o odlukama Haškog tribunala.

Tako je negodovanje zbog dodjele nagrade Handkeu preplavilo i društvene mreže, a pod hashtagom #notinmyname (ne u moje ime) i pod hashtagom #notsoNobel su se oglasile brojne ličnosti.

Simbol ove vrste “protesta” postala je medalja sa likom Alfreda Nobela na kojoj je pored imena Petera Handkea ugravirano “Not in my name”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad