Kada je na današnji dan prije godinu u Tuzli proglašeno stanje prirodne nesreće, ovaj je grad bio jedina lokalna zajednica u Bosni i Hercegovini koja se počela pripremati za predstojeće poplave i klizišta usljed kojih je na području Tuzle, ne računajući vikendice i pomoćne objekte, srušeno 112, a oštećeno 1.336 kuća.
Prema sugestiji geologa, Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle, proglasio je stanje prirodne nesreće 10 dana prije nego što su to uradili u drugim sredinama u BiH.
“Zbog činjenice da je zemlja već bila natopljena, jer kiše danima nisu prestajale, ali i vremenske prognoze, koja je govorila da se u maju očekuju još veće padavine, geolozi su rekli da se trebamo pripremati za ogroman broj klizišta. Vodostaji rijeka Jale i Soline bili su veliki, ali u tom trenutku, tog 4. maja 2014. godine, nije bilo poplava. Počeli smo se danonoćno pripremati i formirali smo štab od 70 ljudi, koje smo rasporedili na 12 gradskih područja, odnosno na 12 padina za koje se pretpostavljalo da su najugroženije“, rekao je Imamović.
Prezimili kod komšija
Nakon što su mobilisali kompletnu mehanizaciju javnih preduzeća, počelo se sa pripremama za normalizaciju života u gradu u kojem su se počela pojavljivati prva klizišta i gdje su zbog straha od urušavanja objekata, brojne porodice morale napustiti svoje domove.
“Iako je situacija djelovala haotično, najvažnije je da su uspjele interventne mjere. Niko nije poginuo, nije bilo ni teško povrijeđenih, a građani su pokazali veliku solidarnost i nesebično su pomagali jedni drugima. Veliki broj objekata je srušen, ali u nekim dijelovima grada, osim što dva-tri dana nije bilo vode, nije bilo problema. Brzo smo se organizovali i u pogledu protivepidemiološke zaštite, kolektivnog smještaja građana, kao i uspostavljanja saobraćajne komunikacije, kako nijedna kuća ne bi bila odsječena od grada“, prisjetio se Imamović.
Prvi čovjek Tuzle dodaje da procijenjena vrijednost na srušenim i oštećenim objektima iznosi 15,2 miliona KM. Iz vlastitih sredstava gradske vlasti Tuzle su za sanaciju klizišta izdvojile nešto manje od polovine, odnosno sedam miliona KM, dok je milion KM novac iz Federalnih fondova i donacija.
Nakon završenih administrativnih procedura, 50 porodica dobilo je u vlasništvo placeve sa svim potrebnim dozvolama i priključcima za gradnju novih kuća. Među njima je Marko Andrić iz tuzlanskog naselja Orašje, koji je 16. maja prošle godine, usljed opasnosti po život, morao napustiti svoju kuću.
“Kod komšije sam prezimio, a sada smo se supruga, sin i ja vratili i stanujemo u šupi pored kuće koja se nagela. Na tom terenu prvo klizište se pojavilo 2001. godine, ali nije bilo toliko opasno. Također, 2010. je zemlja proklizala, ali najgore je bilo prošle godine. Ovih dana sa kuće skidam građevinski materijal, koji ću koristiti kada budem pravio novi dom, na placu koji sam dobio u naselju Pasci“, rekao je Andrić.
Drenažama sprečavali klizanje tla
Geolozi kažu kako se u ovom dijelu Bosne i Hercegovine nalaze geološki mlada brda, sa obale nekadašnjeg Panonskog mora. Sastav brda je takav, da kada se vrh brda natopi vodom, ispod se stvara jezero koje potiskuje slojeve zemlje iznad.
Ono što su tuzlanski geolozi radili i što rade u takvim slučajevima jeste to da se mehanizacijom probijaju do vrha brda, do tzv. čela klizišta, praveći drenaže kroz koje voda treba da iscuri, kako bi se spriječilo ili ublažilo klizanje terena.
Jasmin Imamović tvrdi da su na taj način od potencijalnog rušenja spasili 4.000 kuća.
Osam mjeseci od proglašenja, 24. decembra 2014. godine, na području grada Tuzle prestalo je stanje prirodne nesreće zbog poplava, klizišta i slijeganja zemljišta.
