Promptni rezultati Državnog izbornog povjerenstva u Hrvatskoj, nakon jučerašnjih predsjedničkih izbora, gdje je javnost tek nemalo po zatvaranju biračkih mjesta imala uvid u rezultate, ponovo su otvorili pitanje sporosti sistema u BiH. Nerijetko je situacija da Centralna izborna komisija BiH, rezultate izbora objavljuje sedmicama nakon njihova održavanja. Kažu, dva sistema se ne mogu porediti. U BiH je sve znatno komplikovanije.

Po zatvaranju biračkih mjesta u Hrvatskoj, članovi odbora uz prisustvo promatrača automatski pristupaju brojanju glasova. Podaci se unose u poseban sistem, državne agencije APIS, gdje se sumiraju. Ubrzo postaju dostupni Državnom izbornom povjerenstvu i javnosti. Više od dva miliona glasova prebrojano od 19 do 22 sata.

“Mi isto imamo takvu agenciju, trebalo je isto učiniti da se koristi taj sistem, koliko je meni poznato 2014. se pokušao koristiti međutim on se vrlo brzo raspao. Treba vidjeti, otići kako bi i mi kao građani BiH, evo uzet ću samo izbor članova Predsjedništva jer se ti glasovi po uputstvu CIK-a prvi obrađuju, tako da i mi što prije dobijemo rezultate tih izbora”, kazao je Vehid Šehić, Koalicija Pod lupom.

Član Centralne izborne komisije, Suad Arnautović je još 2015. izjavio – porediti hrvatske i izbore u BiH je kao porediti Fiću i Ferrarija. U Hrvatskoj jučer jedna izborna jedinica. Dva kandidata. A u BiH se na Općim izborima biraju od članova Predsjedništva do parlamentaraca na svim nivoima. Proces je neuporediv, kažu u CIK-u. A Hrvatska nema glasanje putem pošte, pa da se glasove čeka danima.

“Centralna izborna komisija BiH izborne rezultate za Predsjedništvo BiH ili za načelnike/gradonačelnike općina/gradova sa više od 95 posto redovnih biračkih mjesta objavi do ponoći istog dana kada se održe izbori, a u narednim danima oni se u skladu sa Izbornim zakonom BiH ažuriraju sa glasovima različitih kategorija birača koji se obrađuju u Glavnom Centru za brojanje”, kazali su iz CIK-a.

U BiH posebno pitanje ostaju izborne malverzacije. Uvođenja novih tehnologija završavalo se na višegodišnjim prezentacijama optičkog skenera. Okruglim stolovima o tome kako ukloniti mrtve s biračkih spiskova. Plave olovke za birače, crvene za članove odbora. Cijeli svijet se digitalizuje, ali ne i CIK. No, kažu – nije njihova odgovornost.

“I mislim da bi uvođenjem smanjio politički pritisak i na Centralnu izbornu komisiju i na sve ovo što se dešava vezano za izbore za eventualne neregularnosti, za moguće zloupotrebe koje se događaju, sigurno bi uvođenjem novih tehnologija u tom smislu smanjilo mogućnosti da se stvori percepcija u javnosti da izbori nisu fer, iako moram reći da su sve međunarodne organizacije naše izbore s tehničkog aspekta ocijenile korektnim”, kazao je Ahmet Šantić, član CIK-a BiH.

Pitanje skenera, video nadzora, je na Parlamentarnoj skupštini BiH. Izmjene Izbornog zakona koje ovo predviđaju usvojene su u prethodnom mandatu u Predstavničkom ali ne i Domu naroda. Nekome odgovara ovaj sistem – kaže poslanik Saša Magazinović. Može li CIK ipak djelovati bez zelenog svjetla Parlamentarne skupštine?

“Kada razgovarate s članovima Centralne izborne komisije bez prisustva javnosti onda će vam i oni objasniti da je moguće da kroz podzakonske akte se uredi na kvalitetniji način izborni proces pa i uvođenje skenera, kada im stavite mikrofon onda oni naglo promijene stav, sve se može kada se hoće. Skeneri glasačkih listića bi značili da niko ne može prepraviti vašu, moju ili bilo čiju izbornu volju. Nakon okončanog procesa na tom biračkom mjestu, znamo rezultate na tom biračkom mjestu, ne može vam niko dopisati glas, vašu preferenciju”, istakao je Magazinović.

Ušli smo u godinu lokalnih izbora, stoga je očekivati da će se ova pitanja ponovo naći na dnevnom redu državnog Parlamenta. Možda će zasjedati inter-resorne grupe raznih eksperata. No teško do promjena. I zajedničkog političkog glasa za tehnologije koje bi spriječile izborne krađe.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad