Minimalna plata ne bi služila kao obračun svih ostalih plata, mi ne želimo da se povećaju plate u administraciji nego da napravimo zaštitnu kategoriju ili mjeru kako bi prosječan radnik mogao pristojno preživljavati mjesec, kazao je za N1 u Danu uživo Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Savez samostalnih sindikata BiH sugerisao je da minimalna plata sa trenutnih 390 konvertibilnih maraka mora biti povećana na 1.000 konvertibilnih maraka.

“Imajući u vidu da smo trenutno jedini dio Evrope gdje nemate definisanu platu i dio Evrope iz kojeg najviše ljudi odlazi. Imajući u vidu inertnost kompletne političke scene zatražili smo da se uvedu zaštitne mjere kako bi mladi razmislili da li žele otići ili ne”, kazao je Šatorović.

Istakao je da je inicijativa pokrenuta kako bi prosječan radnik mogao pristojno da preživi mjesec.

“Zašto bi radnici koji rade u realnom sektoru bili podređeni u odnosu na radnike u državnoj administraciji? Minimalna plata ne bi služila kao obračun svih ostalih plata, mi ne želimo da se povećaju plate u administraciji nego da napravimo zaštitnu kategoriju ili mjeru kako bi prosječan radnik mogao pristojno preživljavati mjesec”.

Šatorović smatra da da će radnici koji danas rade za 500 – 600 KM imati minimalnu penziju, te tako država pravi “nove socijalne slučajeve.

“Ono što treba da bude kristalno jasno je da je Reformska agenda donijela Zakon o radu, ali zbog sprege vlade i rukovodstva udruženja poslodavaca, rješenje nikada nije došlo. Sve je prolongirano za jednu godinu. Ono što je također vrlo teško za objasniti da ljudi iz državnih struktura prihvataju da oni koji danas rade za 500-600 KM, kada odu u penziju će imati penziju od 370 KM. Mi konstantno proizvodimo socijalne slučajeve u zemlji. Ukidanje parafiskalnih nameta i ostalih su načini da se odvoje sredstva. Populacija se od devedesetih do danas prepolovila, zašto se ne bi prepolovila administracija?”, kazao je.

Minimalne plate u okruženju?

“Bili smo u nekom periodu iznad Srbije, Makedonije i Albanije. Danas je i Srbija ispred nas, o Hrvatskoj i Sloveniji nećemo ni da razgovaramo. Radnik koji ode u zemlje EU zaradi za tri mjeseca više nego u BiH za godinu dana”, kazao je Šatorović.

Zakon o ustupanju radne snage?

“Nevjerovatno je da postoji ovakav zakon u 21. stoljeću. Može se reći da su radnici do sada bili u nekom feudalnom/vazalnom odnosu, a sada će biti u robovlasničkom”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad