Valentina Matviyenko, u susretu sa Draganom Čovićem, zahvalila se što Bosna i Hercegovina nije uvela sankcije Rusiji i time, kako je istaknula, stekla prednost u suradnji s Ruskom Federacijom.

A suradnja kroz bilateralne sporazume, ekonomiju ostaje prioritet i to, kako je kazala Matviyenko, sa svim teritorijima i narodima u BiH:

„Postoji stalni politički dijalog između Moskve i Sarajeva, razvija se trgovinska i ekonomska saradnja. Rusija je jedan od najvećih investitora u ekonomiju zemlje, a naše poslovanje je zainteresovano za širenje takve interakcije.”

Susret je obostrano ocijenjen vrlo korisnim. Kako je priopćeno, Dom naroda BiH će u svibnju 2020. godine biti domaćin godišnje konferencije predsjednika senata, koji će raspravljati o značaju i ulozi gornjih domova. Dragan Čović je za Rusku Gazetu izjavio kako je ruski utjecaj u BiH mali:

“Naš je odnos, po mom mišljenju, prijateljski. Karakterizira ih nepostojanje složenih i otvorenih pitanja. Međutim, stvarno gledajući stvari, u Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji jedinstven pogled na provedbu vanjske politike. Stoga se kvarovi u komunikaciji ponekad događaju u našim bilateralnim odnosima, posebno zbog sankcija koje su s vremena na vrijeme uvele razne institucije, primjerice Europska unija. Moj je stav da BiH i Ruska Federacija trebaju proširiti sveobuhvatnu saradnju, uključujući jačanje međuparlamentarne saradnje. Vjerujem da je za Bosnu i Hercegovinu privilegija imati Rusku Federaciju kao partnera.”

Jačanje spone između Moskve i Sarajeva svakako je strateški važno za Bosnu i Hercegovinu, ocjenio je stručnjak za međunarodne odnose Zlatko Hadžidedić. No, u ovom slučaju, prepoznaje da je ipak riječ o privatnim interesima:

“Da određene privatne ili stranačke interese zadovolji, da osigura podršku Rusije za određene projekte, tipa trećeg entiteta. Znamo da je Rusija veoma ekonomski aktivna u Hrvatskoj i vjerujem da je tim kanalom Čović i dobio prolaz ka moskovskim institucijama.”

Ruska ruka se, u ovdašnjim političkim, ali i intelektualnim krugovima, prepoznaje u jakoj anti-NATO kampanji. Incidenti, koji su se dogodili u Skoplju i Podgorici u ključnim trenucima približavanja tih zemalja Alijansi, pripisivani su ruskom utjecaju. Koliko je u tom smislu Rusiji važna Bosna i Hercegovina objasnio je Hadžidedić:

“Moskva ima interes da potisne NATO iz Ukrajine i manje joj je bitno hoće li Srbija ili Republika Srpska ili Bosna i Hercegovina ući u NATO. U tom smislu i Srbija i BiH Rusiji služi samo kao poluga da bi Zapadu poslala signal da treba da se povuče iz Ukrajine.”

Miloš Šolaja, također stručnjak za međunarodne odnose kazao je:

“Kad je neka od država ulazila u NATO, kao što je Hrvatska ili Crna Gora, Rusija je izražavala svoj negativan stav. Isto tako, to se odnosi i na ostale zemlje koje još nisu u NATO-u, nego su u različitim odnosima sa NATO-om. To moramo da prihvatimo kao legitiman politički stav.”

Osim političkog utjecaja Ruske Federacije na ovim prostorima, koji se s jedne strane gleda pozitivno, sa druge prilično negativno – ne treba zanemariti činjenicu da je Rusija značajan investitor u Bosnu i Hercegovinu.

Od svih zemalja koje su ikada investirale u Bosnu i Hercegovinu, Rusija je na zavidnom šestom mjestu, odmah nakon Austrije, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Nizozemske. 2018. godine bila je najveći ulagač u našu zemlju, sa 140.000.000 KM ostavivši iza sebe Hrvatsku i Nizozemsku. Robna razmjena lani je dosegla 328.000.000 KM Izvezli smo 133.000.000, uvezli 195.000.000 miliona. Godinu ranije, BiH je u Rusiju izvezla 132.000.000 KM, a uvezla 750.000.000.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad