Gostujući u novom izdanju emisije “Izvan okvira” na N1 televiziji, bosanskohercegovački pozorišni redatelj Dino Mustafić govorio je o političkoj korektnosti imenovanja onih koji grafitima “oživljavaju” tamnu stranu prošlosti, veličajući doba fašizma i nacizma. Mustafić je, među ostalim, govorio o primitivizmu kao osnovnoj političkoj podlozi u BiH, te o nacionalizmu kao neprevaziđenom modelu sistemskog uređenja zemlje i društva.
“Cijela jedna generacija odškolovala se na post-činjeničnoj istini, i vjerovatno je nebrojeno puta Iiu ovim emisija argumentirano pokazano da je takav odnos prema prošlosti poguban za budućnoist Balkana. Ako se slave oni koji su evdidentno u Drugom svjetskom ratu bili na strani zla, i ako su te ideologije rehabilitirane u ratovima 90-ih godina (…), ako nismo naučili koliko je to pogubno za koegzistenciju naroda na Balkanu, onda se pitamo o čemu se tu radi. A radi se o tome da oni poraženi, za koje smo mislili da su nestali, dobili su svojih peti minuta u produžecima. Žele zabiti gol u utakmici za koju smo mislili da su davno izgubili. Kultura sjećanja mora biti bazirana na nečemu što je nepobitna istina, a ta istina ne može imati više lica i naličja”, kaže Mustafić te o nedavnom napadu na grupu antifašista koji su došli posjetiti Patrizansko spomen groblje u Mostaru tvrdi kako nije napad huligana, kako se to u javnom prostoru imenuje, već napad koji su izveli fašisti.
“Ne radi se o huliganima. Fašisti su napali antifašiste koji su došli da u čast Dana oslobođenja Mostara dođu na Partizansko groblje i polože vijenac. Znamo da su ih dočekali povici – ubijmo balije. Tu su bili kukasti križevi, i to nije prvi put. Indikativno je da šute institucije koje bi trebale da štite defile antifašista, a tu prije svega mislim na policiju HNK. To je ponižavajuća situacija za sve umne, progresivne, pametne ljute – čak i za same Mostarce jer je Mostar bio grad otpora”, rekao je za N1 Dino Mustafić pitajući se da li antifašisti trebju da čekaju da država počne raditi svoj posao ili će se sami morati organizirati i zaštititi sljedeće godine. Za njega je, kako kaže, očigledno da se mora drugačije početi odgovarati na agresivni i radikalni nacionalizam, a to je nacionalizam koji je u postratnoj Bosni i Hercegovini već odnio svoje žrtve. Pitanje je da li u ovoj zemlji uvijek treba da padne mrtva glava, kaže Mustafić, da bi neko počeo da radi svoj posao.
Svjedočimo trijumfu primitivizma
“Kako da nazovete nekoga ko dođe i nacrta kukasti križ ili napiše ubij balije? Naravno da je to fašizam, jedan reinkarnirani fašizam jer niko neće od njih reći da je fašista ili nacista iz Musolinijevog ili Hitlerovog perioda. Njihovi sistem vrijednosti je esencijalno zlo sa vrlo jasnom ideološkom platformom: otjeraj one koji su drugačiji, spali i uništi materijalne dokaze o prisustvu drugoga. Sad vidimo da se te stvari ponovo intenziviraju u javnom prostoru. To nisu huligani”, zaključuje bosanskohercegovački pozorišni redatelj u razgovoru s Nikolom Vučićem u emisiji “Izvan okvira”.
Moramo biti dovoljno demokratski otvoreni da u javnom prostoru čujemo suprotna i drugačija mišljenja, stanovišta je Mustafić, ali kako kaže – ta mišljenja u jednoj postkonfliktnoj zemlji trebaju biti odmjerena, racionalna i kultivisana.
“Mi ovdje svjedočimo trijumfu primitivizma i nasilja, etničkog siledžijstva u kojem ako uvrijediti drugog, ako kažete nešto pogrdno – dobijate veći rejting u izbornoj bazi ili postajete glavni baja u svojoj raji. Svjedočimo cijeloj galeriji likova koji imaju kompeticiju ko će biti radikalniji u svom primitivizmu. Primitivizam je najstarija stvar na svijetu. To je najlakše biti. Jako je teško potruditi se i okrenuti dijalogu, racionalnom razgovoru u kome ćete doći do konsenzusa koji može zemlju pokrenuti naprijed. Takvu generaciju političara nismo dobili”, mišljenja je sagovornik koji dodaje da u BiH postoji veliki dio ljudi koji apstiniraju, koji su uplašeni rigidnim konceptom etničkog ustrojstva BiH, koji je vrlo retrogadan po svim parametrima, umjesto da imamo jedan vrlo jasan put reforme – društvenog sistema – koji će zemlju uvesti u proces evropskih integracija. Kod nas je, kako kaže, tranzicija eufemizam za bezobzirnu 25-godišnju pljačku.
Putinov poštar
“Dodik je tridesetak puta rekao da će raspisati referendum. To je ustaljeni mehanizam prakse njegovog djelovanja. Dodik je poštar Vladimira Putina u Bosni i Hercegovini. Čovjek pragmatik, makijavelista, bez političke konzistentnosti. Jedan paradigmatski balkanski političar koji voli zapjevati pod šatorom, koji je bahat i koji oduševi svoje glasačko tijelo koji visokom predstavniku kaže – šta ćeš ti ovdje. To je Dodikov politički imidž”, kaže Mustafić.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad