Zaključke Narodne skupštine Republike Srpske po svemu sudeći poštovat će politički predstavnici iz ovog entiteta, koji funkcije obnašaju u Parlamentu Bosne i Hercegovine, Vijeću ministara, na koncu Predsjedništvu. Konkretnih blokada unutar nekih drugih institucija, za sada, nema. I dok će zastupnici, izaslanici i ministri u državnim institucijama, koji dolaze iz Republike Srpske, ostati nekažnjeni jer ne sudjeluju u radu, tako i dalje izostaje reakcija pravosuđa. Nepoštivanje odluka Ustavnog suda kazneno je djelo.
Po ustaljenoj praksi, iz Tužilaštva BiH bez odgovora na pitanja da li postoji sumnja u počinjenje krivičnog djela, ako postoji, da li će biti i reakcije iz ove institucije. A Krivični zakon BiH u svom 239. članu jasno kaže:
“Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.
“To spada u najelementarnije i najjednostavnije istrage koje se uopće mogu provoditi bez obzira što je obilježje djela tako. To su istrage koje tužilac može završiti u kancelariji, ne mora izaći iz nje, jer imate na jednoj strani, odluku Ustavnog suda a na drugoj strani imate formalni autoritet koji je to obavezan provesti, to spada u kategoriju službenih ili odgovornih osoba, njihova imena su poznata. Razgovor s tužiocem zašto neko nije izvršio ili zbog čega, zaokružuje tu istragu i vrlo jednostavno se utvrdi”, pojasnio je Vlado Adamović, advokat.
Prije tri godine Tužilaštvo BiH je ipak podiglo optužnicu protiv članova Republičke komisije za sprovođenje referenduma, na čijem čelu je bio Siniša Karan. Upravo jer su kao službene osobe odbile izvršiti konačnu odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Dana RS. No, Sud BiH je odbacio optužnicu, kojom nije bio obuhvaćen tada predsjednik entiteta Milorad Dodik, no saslušan je u Tužilaštvu.
“Ne razumijem zašto sam uopšte pozvan u Tužilaštvo, ali razumijem da je ova istraga koja se vodi politički motivisana ne samo protiv mene i nego i drugih ljudi, a naročito RS”, kazao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD (30.12.2016.).
Nekoliko godina nakon, slična situacija, nova odluka Ustavnog suda, ponovo pozivi na nepoštivanje, na referendum i otcjepljenje.
“Ubijeđen sam da do toga referenduma neće doći, zbog prošlosti. Čak i ako bi se referendum desio ne bi imao zakonske validnosti”, ocijenio je Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH.
Krajem prošle godine, predsjednik Ustavnog suda BiH, Zlatko Knežević, za N1 je izjavio – žalosno je da neko uopšte mora prijetiti krivičnim postupkom jer neko ne poštuje odluke sudova.
“Osam odluka Ustavnog suda u apstraktnoj nadležnosti nije izvršeno, od toga šest nije izvršio Parlament BiH, dvije nije izvršio Parlament Federacije. Ne samo Mostar, ima tu odluka koje ste i zaboravili, evo Zakon o OSA-i. Parlament FBiH deset godina ne provodi Odluku o vojnim stanovima, šta ćemo sutra kada taj isti Sud u Strazburu krene da određuje naknade po 30, 40, 50 hiljda evra zbog gubitka prava”, pitao je Zlatko Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH (5.11.2019.).
Tužilaštvo BiH ima mehanizam da ne samo u slučaju posljednje Odluke Ustavnog suda BiH, koja se tiče poljoprivrednog zemljišta, nego i svih drugih – reaguje. Mnogi bi rekli vrati BiH u ustavne okvire. No, kako spriječiti dalju blokadu državnih institucija?
“To po svim elementima liči na državni udar jer onesposobljavate državu da ostvaruje svoje funkcije, pokušaj da se pod pritiskom nešto riješi. Mislim neće ni do čega dovesti samo će produbiti krizu”, kazao je Kasim Trnka, ekspert za Ustavno pravo.
Mnogi su pak uvjerenja da ako bi postojala volja, da bi se unutar aktuelnog zakonodavstva, internih pravilnika, mogli pronaći načini da se kazni i nerad.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
