Jelisaveta Blagojević, redovna profesorica i voditeljica Departmana za studije politike na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu, bila je gošća novog izdanja emisije “Izvan okvira” u kojem je govorila o filozofskom razumijevanju pojma ljubavi, te o ideološkim impleikacijama koje se nerijetko kriju iza ovog pojma. Ona je rekla kako je pogrešno ljubav univerzalizirati.
“Ljubav, u kanonskom smislu, u smislu dominantnog obrasca – može da se definiše, da se dekonstruiše šta nam većinsko društvo došaptava šta znači voleti. Pravimo grešku kada ljubav univerzalizujemo. Ljubav je važan pojam za filozofiju, disciplinu iz koje dolazim. O ljubavi se puno pisalo i raspravljalo. Grešimo kad je podrazumevamo i ne pokušavamo da razumemo šta znači u kanonskom smislu”, uvodno je objasnila filozofkinja Blagojević u razgovoru za N1 televiziju, kazavši kako podrazumijevati ljubav znači vjerovati da je ljubav jedna, da su sve ljubavi iste i jednako moguće.
Mi smo, kako kaže Blagojević, konačna bića, a – prema mišljenju koje iznosi – konačna bića ne mogu beskonačno da vole jer kao ljudi možemo da umremo za drugog, ali ne i umjesto drugog – što bi podrazumijevalo beskonačnu ljubav.
“Popularna kultura istražuje različite oblike ljubavi i to je za nas dragoceno, mi treba da shvatimo da su ljubavi različite, da nisu iste, da postoje različite ljubavi i da nema hijerarhije među njima”, tvrdi Blagojević.
Odstupanje od norme
“Što više smo oni koji osuđuju drugačije vrste ljubavi, da procenjujemo da neke ljubavi nisu vredne tog imena – to se više zatvaramo u norme koje nas čine neslobodnima, koje sužavaju naš spektar da budemo voljeni i da volimo. Vi ste govorili o ljubavi muškarca prema ženi, žene prema muškarcu, muškarca prema muškarcu – ali ljubav je i ljubav prema papagaju koji imate kući i nije manje vredna. Idem u ekstrem, navodim primjere. Naše razumevanje ljubavi je antropocentrično”, mišljenja je filozofkinja Blagojević, koja je u razgovoru u emisiji “Izvan okvira” otvorila i pitanje razumijevanja pojmova patriotizma i nacionalizma navodeći kako je nacionalizma imamo previše u društvu.
“Pojam patriotizma podrazumeva afektivni, emotivni odnos prema sopstvenom narodu, naciji, kulturi, jeziku, književnosti. Nacionalizam je ideologija. Nacionalizma imamo previše, užasno je opasan, mnogo nas je koštao i plašim se da će nas još koštati – a ne govorim o novcu i materijalnim sredstvima. Patriotizma imamo premalo. (…) Nacionalizam je ponovo osnažen. Ima vrstu isključivosti u odnosu na drugog. Nacionalizam je ideologija koja je iznela sve druge ideologije. Povezana je s kapitalizmom. Nacija i država ključni su resursi kapitalizma”, kaže Blagojević.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
