Zvanični Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda upućen je u parlamentarnu proceduru nakon što je posljednjih nekoliko dana na tome insistirao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i nakon što je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) obavezala predstavnike ovog entiteta da u institucijama BiH obustave donošenje bilo kakvih odluka do usvajanja zakona kojim bi prestao mandat stranih sudija.

Predstavnici klubova poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH poslali su u proceduru Prijedlog zakona kojim bi se, kako su izvijestili mediji koji su imali uvid u taj prijedlog, strane sudije u Ustavnom sudu zamijenile domaćim a promijenio bi se i način izbora ovih sudija.

Ovaj prijedlog dolazi nakon što je Ustavni sud proglasio nevažećim član Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a kojim je propisano da je poljoprivredno zemljište vlasništvo RS-a, a ne države BiH.

Evo šta trebate znati o ovom prijedlogu.

Promijenio bi se sastav i način izbora sudija

Ovim prijedlogom se traži prestanak mandata stranih sudija koje u Ustavni sud BiH imenuje Evropski sud za ljudska prava, a umjesto toga se predlaže da Predsjedništvo BiH imenuje tri domaća suca, od toga dva iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske, a čije imenovanje bi potvrdio Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH natpolovičnom većinom u svakom klubu konstitutivnih naroda, prenio je N1, koji je imao uvid u Prijedlog zakona.

U ovom prijedlogu navodi se da se za suca Ustavnog suda BiH bira državljanin BiH s pravom glasa koji je istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda.

Na taj način bi cijeli sastav Ustavnog suda činile domaće sudije.

Ustavom BiH – koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma – propisano je da se u Ustavni sud bira devet sudija, od kojih je troje stranaca. Trenutno su u njegovom sastavu Margarita Caca-Nikolovska iz Sjeverne Makedonije, Tudor Pantiru iz Moldavije i Giovanni Grasso iz Italije. Caca-Nikolovska je na ovu dužnost imenovana 2011. godine, Pantiru 2002., a Grasso 2016. godine.

Strane sudije bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH, poštujući pravilo da izabrani sudija ne može biti državljanin BiH ili neke od susjednih zemalja.

Osim troje stranih sudija, u sastav Ustavnog suda bira se još šest sudija. Četiri suca bira Predstavnički dom FBiH, a dva Skupština RS-a. Domaće sudije koje su trenutni članovi Ustavnog suda BiH jesu Zlatko M. Knežević, koji je ujedno i predsjednik Suda, Mato Tadić, Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić.

Mandat sudija imenovanih u prvom sastavu bio je pet godina, a svi imenovani nakon prvog saziva služit će do navršenih 70 godina, navodi se u Ustavu BiH.

Februarska odluka Ustavnog suda razlog traženja izmjena

Ustavni sud BiH je na sjednici početkom februara donio odluku kojom je utvrđeno da je član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a – kojim je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je javno dobro, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed RS-a – protivan Ustavu BiH jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH kada je u pitanju reguliranje pitanja državne imovine.

Apelaciju za ocjenu ustavnosti ovog člana Zakona uputilo je sedam delegata Vijeća naroda RS-a.

Iako su “odluke ovog suda konačne i obavezujuće”, nezadovoljni ovom odlukom kazali su kako zapadne zemlje rade na štetu Srba u BiH, te da je strane sudije potrebno isključiti iz Ustavnog suda BiH.

Odlazak stranih sudija traži se već godinama

Ovo nije prvi put da je iz Republike Srpske traženo isključenje stranih sudija iz Ustavnog suda.

Četiri mjeseca prije podnošenja ovog prijedloga zakona, Milorad Dodik uslovljavao je formiranje vlasti ukoliko strane sudije ne napuste Ustavni sud.

Dvije godine prije toga, iz Republike Srpske su upozoravali, nezadovoljni odlukom o neustavnosti 9. januara, Dana Republike Srpske, kako će tražiti povlačenje iz Ustavnog suda sudija iz RS-a ukoliko strane sudije i dalje ostanu tu.

Povlačenje stranih sudija traženo je i 2016. godine, kada je poručeno kako se odlukama Ustavnog suda krši Ustav BiH.

Predsjednik Ustavnog suda Zlatko Knežević je u intervjuu nakon imenovanja na ovu poziciju 2018. godine za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekao da su sudije Ustavnog suda svakodnevno izložene nekom obliku pritiska.

“Zadnjih dana smo izloženi jednom obliku političkih pritisaka prikrivenog tipa, gdje se naše odluke o apstraktnoj ocjeni ustavnosti cijene na način da se čak pokušava ružno, lično udarati na integritet pojedinih sudija. I to nije klasični politički pritisak tipa ‘određeni političar zvao nekog od sudija’, nego je to jedan pritisak politizacije”, objasnio je tada predsjednik Ustavnog suda.

Međunarodna podrška stranim sudijama

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je, nakon ovogodišnjeg neslaganja sa odlukom Ustavnog suda i traženjem blokiranja državnih institucija, izrazio “bezrezervnu podršku radu Ustavnog suda BiH i svih njegovih sudija”.

“Odluke Suda su konačne i obavezujuće, a nadležni organi su ih obavezni provoditi. Ustavni sud BiH predstavlja temelj na kojem je izgrađen ustavni okvir BiH i predstavlja osnovni stub vladavine prava i demokratije u BiH”, navodi se u izjavi Upravnog odbora kojoj se nije priključila Ruska Federacija.

Ambasador Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH, izjavio je kako EU ističe da su “uloga i nadležnosti Ustavnog suda BiH od temeljne važnosti za zemlju, uključujući i konačnu i obavezujuću prirodu njegovih odluka”.

“Apelujemo na političke aktere da se fokusiraju na napredak Bosne i Hercegovine na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji. EU pridaje veliku važnost funkcionalnosti institucija i apeluje na sve političke aktere u zemlji da se suzdrže od aktivnosti podjela koje mogu ugroziti vitalne reforme u interesu građana BiH”, izjavio je Sattler.

Ustavni sud ima široke nadležnosti i donosi konačne odluke

Osnovna nadležnost Ustavnog suda je da podržava Ustav BiH. Pored toga, on je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu između entiteta, između države i entiteta, te između institucija BiH.

Sporove pred ovim sudom može pokrenuti član Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, četvrtina članova domova Parlamentarne skupštine ili četvrtina bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.

Ustavni sud je nadležan i u pitanjima koja mu proslijedi bilo koji sud u BiH, te je nadležan da procijeni da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa Ustavom BiH.

Odluke Ustavnog suda su konačne. Kako u BiH ne postoji žalbeni odnosno državni vrhovni sud, Ustavni sud je nadležan za žalbe na presude nižih sudova u BiH.

U nedavnom ekspertskom izvještaju Reinharda Priebea za Evropsku komisiju o stanju u pravosuđu u BiH, navedeno je kako Ustavni sud BiH ima široke ovlasti i da “ima potencijal da igra centralnu ulogu u ostvarivanju visokih standarda ljudskih prava u zemlji”. Dodaje se da Ustavni sud još uvijek nije dostigao “nivo zrelosti potrebne za odlazak stranih sudija”, ali da bi to trebao biti krajnji cilj.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad