Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović ocijenio je u intervju za Federalnu novinsku agenciju da je 1. mart jedan od najznačajnijih datuma u ukupnoj historiji BiH jer su 29. februara i 1. marta gotovo dvotrećinskom voljom građani na referendumu odredili daljnji put BiH, a to je bio put nezavisnosti, međunarodnog priznanja i slobode.

Kako je naglasio, borba za cjelovitu i demokratsku BiH je ustvari borba za slobodu svih koji je vole i poštuju, a u tom kontekstu stalno treba ponavljati da se veliki broj bh. građana izjasnilo za takav put BiH.

Poslije referenduma, podsjeća Džaferović, uslijedilo je međunarodno priznanje BiH od svih država svijeta te je BiH postala subjekt međunarodnog prava, ali nakon toga uslijedila je i agresija na BiH kao i veličanstvena i časna odbrana BiH od Armije Republike BiH.

Nakon gotovo četverogodišnjeg rata potpisan je Dejtonski mirovni sporazum i postdejtonski razvoj BiH, ali Džaferović napominje da su kroz cijeli taj period bile prisutne antibosanske snage koje su “kidisale” na BiH.

U vremenu agresije, BiH su vojnim sredstvima, kaže Džaferović, pokušavali da razbiju i unište bošnjački narod i sve bosanskohercegovačke patriote, ali BiH se nije dala tada niti će se dati sada iako i danas postoje takve snage na bh. političkoj sceni koje pokušavaju u miru realizirati ono što nisu uspjeli u ratu.

– Nisu uspjeli onda kada je BiH bilo mnogo teže, a neće uspjeti ni danas kada je BiH u mnogo boljoj poziciji – jasno je kazao Džaferović.

Posljednji primjer djelovanja takvih retrogradnih snaga je i odluka političkih predstavnika iz Republike Srpske da ne učestvuju u odlučivanju o bilo kojoj odluci na nivou BiH nakon što je Ustavni sud BiH proglasio dio entitetskog Zakona o poljoprivrednom zemljištu neustavnim.

No, Džaferović naglašava da je izlaz iz te novonastale blokade u poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma iz kojeg proizilaze obaveze od kojih je jedna i poštovanje BiH i njenih institucija te učestvovanje u radu institucija, kao što je obaveza i poštovanje entitetske strukture BiH.

Bojkotovanje rada bh. institucija jeprotuustavno i antidejtonsko djelovanje i na taj način se čine brojna krivična djela, upozorava Džaferović.

– Na potezu je međunarodna zajednica i institucije BiH za provođenje zakona te pravosudne institucije i tu je odgovor kako izaći iz ove krize – pojašnjava Džaferović.

Kao odgovor na odluku Ustavnog suda u parlamentarnu proceduru upućen je Prijedlog zakona o izboru sudaca Ustavnog suda BiH koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, koji predviđa uklanjanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, ali Džaferović podsjeća da su strane sudije dio dejtonske ravnoteže.

Taj mehanizam omogućava da BiH funkcionira, kaže Džaferović, jer bi se isključenjem stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, a pri tome da sve drugo ostane isto, poremetila ravnoteža i onemogućilo da država normalno funkcionira.

– Ukoliko neko želi da strane sudije ne budu dio strukture Ustavnog suda BiH onda se mora pristati na širu ustavnu reformu koja će državi dati mehanizme da se normalno štiti i funkcionira što je jedino moguće u okviru šire reforme pravosudnog sistema – pojasnio je, dodajući da je zakon koji je upućen u parlamentarnu proceduru apsolutno neprihvatljiv i neće proći u Parlamentu BiH.

Na pitanje smatra li da činjenica da BiH nema dosljedan prijevod Dejtonskog mirovnog sporazuma omogućava da se njegove odredbe različito tumače, Džaferović kaže da problemi u BiH dijelom mogu biti uzrokovani i različitim tumačenjima tog sporazuma, ali sadašnja kriza nije produkt toga.

Problem je, napominje, opstrukcija Dejtonskog mirovnog sporazuma i odnos prema njemu kao prema “švedskom stolu” uzimajući ono što nekome odgovora i odbacujući ono što im ne odgovora i to je osnovni razlog ponašanja političara koji poduzimaju protuustavnu akciju u BiH.

Džaferović smatra da treba insistirati na punoj primjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma sa svim onim šta on znači iako ima nekoliko tačaka unutar tog dokumenta koje se namjerno različito prevode jer je originalan tekst na engleskom jeziku te Džaferović od OHR-a da osigura zvaničan tekst prijevoda na službene bh. jezike.

Član Predsjedništva osvrnuo se i na ulogu Quinte i Evropske komisije u BiH koji djeluju zajednički kazavši da je njihova uloga konstruktivna što se pokazalo u prethodnoj situaciji koja se ticala NATO puta BiH jer su i tada odigrali značajnu ulogu i to je pitanje riješeno usvajanjem Programa reformi, a ispoštovan je i princip vladavine prava.

Kada je u pitanju uloga Rusije u BiH, Džaferović kaže da ona nekorespondira sa onim što je obaveza države koja je svjedok Dejtonskog mirovnog sporazuma budući da su Ruska Federacija, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma.

– To zaključujem iz ponašanja Ruske Federacije unutar Vijeća za implementaciju mira (PIC). Gotovo redovno i vrlo nekritički se odnose prema situaciji u BiH podržavajući, skoro uvijek, stranu koju drži član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odnosno dužnosnici iz Republike Srpske – obrazložio je.

No, Džaferović je također potvrdio za Fenu da je u posljednjem razgovoru s ruskim ambasadorom u BiH Petrom Ivancovim dobio informaciju da Ruska Federacija ne podržava blokadu rada državnih institucija iako kao i Dodik smatraju da strane sudije trebaju otići iz Ustavnog suda, kao i da treba biti zatvoren Ured visokog predstavnika (OHR).

Govoreći o eventualnim sankcijama koje bi mogle uslijediti od Evropske komisije za političare koji opstrujiraju rad državnih institucija, Džaferović ocjenjuje da je velika greška međunarodne zajednice to što se prerano počela povlačiti i blijediti sa svojom ulogom u procesima u BiH.

– Trebalo je još nekoliko godina nakon 2006. godine od kada je njih uticaj počeo slabiti da održe ulogu propisanu Dejtonskim mirovnim sporazumom i vjerujem da bi danas situacija u BiH bila potpuno drugačija. Trebali su nastaviti sa sankcijama jer BiH nema dostatne mehanizme da u njoj princip odgovornosti bude dosljedno proveden – mišljenja je Džaferović.

Upravo takvu situaciju koriste retrogradne snage koje to znaju, kaže Džaferović, a znaju i da međunarodna zajednica koja treba nadomjestiti nedostatak tih mehanizama neće reagirati zbog čega onda oni “dižu glavu” i ponašaju se na takav način.

Zbog toga Džaferović smatra da će se morati nešto promijeniti u ponašanju međunarodne zajednice u BiH jer je u ovoj državi potrebna odgovornost, a odgovornosti nema bez sankcija.

Kada je u pitanju odnos susjednih zemalja i njihovo uplitanje u unutrašnja pitanja BiH, Džaferović kaže da je njihovo takvo ponašanje zapravo ostatak velikodržavnih politika i velikosrpske i velikohrvatske politike.

– Nije to u istoj ravni i postoje tu važne razlike, ali postoje te vrste uticaja koji dolaze iz jedne i iz druge države. To je na tragu pokušaja da se u miru realizira ono što se ni za vrijeme rata odnosno agresije na BiH nije uspjelo realizirati – ocjenjuje Džaferović.

Izrazio je uvjerenje da će ti uticaji u budućnosti slabiti i blijediti, ali i da će se doći u poziciju kada će se uspostaviti bilateralni ili regionalni odnosi koji su zasnovani na principu međusobnog uvažavanja i poštivanja.

Od susjednih zemalja, kaže Džaferović, ne traži se ništa ni manje ni više nego da BiH poštuju onoliko koliko BiH poštuje njih, a Srbija i Hrvatska imaju posebne obaveze prema BiH jer su potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma jer su učestvovale u agresiji na BiH.

Kako je pojasnio ključna obaveza tih zemalja je da ne poduzimaju niti jednu radnju kojom bi se na bilo kakav način ugrozio suverenitet, politička nezavisnost i integritet BiH.

Govoreći o odnosima BiH s Crnom Gorom ponovio je da se BiH nikada nije niti će se miješati u unutrašnje stvari susjednih zemalja, a to je slučaj i s trenutnom situacijom u Crnoj Gori jer institucije te države rade svoj posao, a BiH poštuje ono što rade crnogorske institucije u okviru njihove suverenosti.

No, Dodik je već pokrenuo pitanje entitetskog interesa zbog posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića BiH te Džaferović smatra da bi bilo bolje da BiH ima jedinstven stav jer će to imati lošeg uticaja na odnose među zemljama i nije moguće tako lako prijeći preko toga, ali je izrazio nadu da će posljedice biti što manje budući da je to nerazuman potez Dodika.

– Nama, Dodiku i onima koje on predstavlja potrebna je dobra saradnja s Crnom Gorom – jasno je kazao Džaferović.

Zbog ovakve situacije u BiH lideri Stranke demokratske akcije (SDA), Saveza za bolju budućnost (SBB) i Demokratske fronte (DF) Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić i Željko Komšić zajednički su poručili da će borbu za BiH nastaviti, a Džaferović smatra da je takav jedinstven odgovor neophodan.

U tim situacijama je potrebno što je moguće šire jedinstvo probosanskog političkog bloka i potreban je jedinstven odgovor na tu nimalo bezazlenu situaciju jer se ovdje ne radi samo o, upozorava Džaferović, odluci Ustavnog suda i pitanju stranih sudija radi se o mnogo ozbiljnijem problemu.

– Prijeti se secesijom, prijeti se povredi teritorijalnog integriteta BiH, blokiraju se državne institucije, a to znači da one teško mogu funkcionirati i onda odgovor probosanski orijentiranih političkih snaga mora biti jedinstven. On mora obuhvatiti što širi spektar tih snaga i biti odlučan. BiH ćemo braniti i to moraju znati ovi koji prijete i moraju znati da nikada u svojim nakanama neće uspjeti – poručio je Džaferović.

Takvim ponašanjem, dodaje, moguće je samo narušiti Dejtonski mirovni sporazum, urušiti mir i dovesti do destabilizacije što nikome, smatra Džaferović, ne odgovara.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović uskoro će preuzeti predsjedavanje Predsjedništvom te je najavio da će se nastaviti boriti za vanjskopolitičku poziciju BiH, za njen evropski i NATO put, a radit će i na izgradnji dobrih odnosa sa ostalim državama koje su dobronamjerne prema BiH.

Kada je u pitanju odbrana nastojat će, kaže, da se realizira Program reformi, Pregled odbrane kao i da se moderniziraju Oružane snage te poboljša njihov materijalno-tehnički položaj i status.

Radit će, najavio je, na koordinaciji između raznih nivoa vlasti u BiH što i jesu obaveze Predsjedništva BiH te će nastojati da se sjednice Predsjedništva BiH održavaju redovno po jedna u 15 dana.

Kako je u intervju za Fenu zaključio član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, na početku osmomjesečnog predsjedavanja planirat će posjetu Briselu, a zatražit će i posjetu Washingtonu kao i drugim metropolama te će se boriti za interese BiH.