"Možemo reći da smo sretni jer još uvijek nema pojave bjesnila. Ako se bjesnilo pojavi, to će onda biti druga priča. Možda se tek tada nadležni uozbilje i shvate koliko je ozbiljan ovaj problem. Bjesnilo je jako opasna zarazna bolest i može imati za ishod smrt", zaključuje glavni veterinarski inspektor KS Joka Hlubna.
U prvih osam mjeseci 2014. godine zabilježeno je 678 ujeda pasa na području Kantona Sarajevo (KS) dok su za isti period 2013. godine zabilježena 583 ujeda, dakle broj napada za prvih osam mjeseci je uvećan za 14 posto u odnosu na prošlu godinu. Samo u posljednjih 30 dana zabilježena su 92 ujeda pasa lutalica, pokazuju podaci Zavoda hitne medicinske pomoći KS, javlja Anadolija.
Svakodnevni napadi pasa lutalica
“Potrebno je naglasiti da se broj zabilježenih ujeda iz godine u godinu kumulativno povećava te je u proteklih par godina došlo do velikog povećanja broja ujeda”, saopćeno je iz Zavoda hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo.
Građani su svakodnevno suočeni sa psima lutalicama u skoro svim naseljima u Kantonu Sarajevo. Jedan od građana Sarajeva koji je doživio napad i ujed psa lutalice prije par mjeseci je i Tarik Jesenković koji kaže da je samo pukom srećom izbjegao teže povrede.
“Izašao sam sa posla i prelazio ulicu kod Latinske ćuprije. Međutim, odjednom je pored mene protrčao čopor pasa, zaista ih je bilo mnogo. Jedan me ujeo i nastavio trčati. Nije bilo povoda za ugriz, samo mi je prišao i ujeo me. Srećom, rana nije bila velika”, rekao je Jesenković te dodao kako je odmah nakon ugriza psa potražio medicinsku pomoć.
Jesenković je rekao da je u apotekama pokušao naći antitetanus.
“Morao sam ići čak na Ilidžu. Pretpostavljam da su tih dana bili učestali napadi pasa pa nigdje u apotekama nije bilo lijeka. Jedva sam ga našao. Ni u Hitnoj pomoći ga nisu imali”, rekao je ovaj Sarajlija koji se suočio s napadom pasa.
Napominje kako je pas koji je njega ugrizao ranije napao više osoba.
“Taj isti pas je napao doktoricu iz Starog Grada kada je išla na posao i na tom mjestu gdje je mene ujeo je skočio na nju i imala je teške tjelesne povrede . Kasnije su mene kontaktirali iz nekog udruženja za zaštitu pasa i rekli su mi da je taj pas odstranjen jer je on napadao često i više ljudi”, izjavio je Jesenković.
Prihvatilište u Prači ne može više hraniti pse
Iz Inspektorata veterinarske inspekcije Kantona Sarajevo kazali su kako obavljaju svoj dio posla kada je riječ o psima lutalicama te da su njihove ekipe stalno ažurne budući da pozive građana o napadima pasa primaju i do pet puta dnevno.
“Mi odmah uputimo nalog za inspektore koji podnesu zahtjev Higijenskom servisu da uzmu sa ulice psa koji je bio agresivan te da izvijeste inspektora o poduzetim mjerama”, rekla je kantonalna veterinarska inspektorica KS Joka Hlubna dodavši kako problem predstavlja činjenica da na području Kantona Sarajevo postoji samo jedan higijenski servis te da nadležni nemaju sluha za skloništa pasa.
On je rekla kako su se kantonalne vlasti skoncentrisale na sklonište u Prači, ali da su iz tog prihvatilišta poslali dopis da ne mogu prihvatati pse jer ne mogu da ih izdržavaju i hrane. Napomenula je kako se pas u skloništu može držati od 15 do 30 dana nakon čega se eutanizira.
“Nijedna zemlja ne može u skloništu držati psa godinu ili pet godina. Tako se radi i u SAD-u i svim zemljama svijeta”, rekla je Hlubna.
Govoreći o problemu pasa lutalica u Kantonu Sarajevu, Hlubna je kazala kako je ovaj problem gorući, a dodatno bi se mogao pogoršati ukoliko bi došlo do pojave bjesnila.
“Možemo reći da smo sretni jer još uvijek nema pojave bjesnila. Ako se bjesnilo pojavi, to će onda biti druga priča. Možda se tek tada nadležni uozbilje i shvate koliko je ozbiljan ovaj problem. Bjesnilo je jako opasna zarazna bolest i može imati za ishod smrt”, zaključila je te dodala kako se problem pasa lutalica mora rješiti na kantonalnom nivou.
Neprovođenje Zakona najveći problem
Da je provedba Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH neophodna smatraju i u Fondaciji za pse “Dog Trust”.
“U Zakonu iz 2009. godine jasno stoji da veterinarska stanica izdaje nalog o tome da li je pas agresivan ili nije. Ukoliko se ustanovi da je pas zaražen ili agresivan u Zakonu stoji mjera da se taj pas mora ukloniti sa ulice”, rekla je glasnogovornica Fondacije “Dogs Trust” Sanja Bianculli, koja je napomenula kako Fondacija nije nadležna za problem pasa lutalica:
“Građani nas pozivaju jer nisu dovoljno upućeni u naše nadležnosti. Mi nismo institucija ili organ koji je odgovoran za agresivne pse. Oni nas krive zbog agresivnih pasa koji su na ulicama jer nisu informisani o našim nadležnostima.”
Bianculli je rekla kako nema pravne osnove da Fondacija bude dio rješenja problema u Kantonu Sarajevu i navela kako su lokalne zajednice prema postojećem Zakonu izvršni organi koji moraju da ga provode u potpunosti.
“Fondacija čini izuzetne napore da kontaktira stalno nadležne kako bi putem sredstava našli rješenje i stavili tačku na gorući problem koji se desio radi neprovođenja zakona”, kazala je Bianculli.
Fondacija “Dog Trust” do sada je sterilisala blizu 6.000 pasa lutalica uključujući i vlasničke pse.
“Saosjećamo sa ljudima koji su napadnuti. I mi smo građani ovog grada i imamo djecu. Smatramo da se problem pasa lutalica mora riješiti na sistemski način. Kada se zakon izglasa odmah se odrede sredstva iz budžeta za njegovu provedbu. Tako je i za ovaj Zakon. U Zakonu postoje sve mjere, treba ih samo uraditi i ne tražiti izgovore”, rekla je Bianculli.
Prema podacima baze Zavoda hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo u 2010. godini je pomoć potražilo ukupno 433 pacijenata. U 2011. godini zabilježen je broj od 577 pacijenata što iznosi povećanje od 33,25 posto u odnosu na 2010. godinu. U 2012. godini ukupno je 745 pacijenata prijavilo ujed psa što iznosi povećanje od 29,11 posto u odnosu na 2011. godinu. U 2013. godini je ukupno 948 pacijenata bilo napadnuto i ugriženo što iznosi povećanje od 27 posto u odnosu na 2012. godinu.
