Na današnji dan 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je rezoluciju kojom se Srebrenica proglašava zaštićenom zonom. Građani su mislili kako više neće biti pucanja niti žrtava, ali dvije godine nakon toga dogodio se genocid. Govoreći za Dan uživo, Ćamil Duraković je rekao kako su se Srebreničani taj dan ponovo rodili te da su povjerovali da će ih međunarodna zajednica zaštiti. Nažalost, izdani su.

Duraković je tada imao 14 godina. Prisjetio se kako je život u Srebrenici 1993. godine izgledao kao u koncetracionom logoru jer su bili opkoljeni, a hrane nije bilo.

“Vladala je glad, opšti strah i potpuno bunilo. Tada je došao general Philippe Morillon. Imao je namjeru da ode iz Srebrenice. Sjećam se da sam taj dan bio u radu jer nije pucalo, što je bila rijetkost. U tom momentu ugledao sam narod koji se okupio oko vozila i branili su fizički da vozilo izađe iz Srebrenice. Kada je Morillon sa zgrade Pošte rekao da je Srebrenica pod zaštitom UN-a, to je bio momenat kada smo se ponovo rodili. Nažalost, dvije godine nakon pokazalo se da je to bila velika zabluda”, rekao je Duraković.

Istakao je kako se i danas pita zbog čega ih je izdala međunarodna zajednica i zbog čega se dogodio genocid. U razgovorima s diplomatima niko nije preuzeo konkretnu odgovornost, a lopticu su, kaže Duraković, prebacivali s jednih na druge.

“Generalna skupština UN-a je rekla da je Srebrenica mračna mrlja i na taj način su preuzeli svojevrsnu odgovornost, ali niko do danas nije učinio ništa da vrati dignitet žrtvama i preživjelima, da se genocid ne negira. Diplomate govore kako nije bilo konsenzusa da NATO reaguje, Amerika kaže da ga nije bilo u Evropi, a Evropa da holandski bataljon nije slao blagovremene izvještaje o stanju na terenu i da su bili pogrešni. Svijet je posmatrao, ali niko nije ništa konkretno uradio da to spriječi”, rekao je Duraković.

Danas se obilježava i 27. godišnjica masakra bošnjačkih civila u selu Ahmići, kod Viteza. Duraković se prisjetio i ovih žrtava kazavši kako je riječ o masovnom zločinu stradanja gdje su “izbrisane” cijele porodice.

“U ovom zločinu žrtve su i najmlađi među kojima je beba Sejo stara samo tri mjeseca. To vas dotiče kao čovjeka, zgrozi vas kakvi su to umovi koji mogu počiniti takav zločin. Pored Seje ubijeno je još djece i žena, ukupno 116 nevinih civila. Suosjećamo se s porodicama ubijenih. Sve zločine nad nevinim žrtvama treba osuditi, ali Ahmići su veliki zločin gdje je neko na najgnusniji htioo izbrisati Bošnjake uništivši džamije, kuće itd”, rekao je Duraković.

Kada je u pitanju obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, organizacioni odbor još nije donio odluku zbog situacije s pandemijom korona virusa. Duraković je naglasio da će sve odluke biti u skladu s instrukcijama vlasti, ali da je još rano govoriti o svemu.

U Srebrenici je situacija za sada dobra i imaju samo dva oboljela koji se ne nalaze u tom mjestu.

“Srebrenica je mala sredina. Ja sam u Sarajevu prvi put otkako je proglašena pandemija i vidim da je ovdje dosta življe. Imali smo dva slučaja, jedna je osoba porijeklom iz Srebrenice koja nije u Srebrenici, a druga je prebačena u Srbiju na liječenje. Većina građana poštuje upute nadležnih organa”, rekao je Duraković.

Govoreći o Deklaraciji koju su političke stranke potpisale s ciljem da na lokalne izbore izađu s jednim imenom za načelnika, rekao je da im je cilj vratiti dostojanstvo i da na čelo Srebrenice dođe osoba koja ne negira genocid.

“Važno je da mi koji smo dio političkih procesa i građani koji su svjesni štete koja nam se nanosi godinama, a posebno od 2016. godine do danas, damo svoj maksimum”, rekao je Duraković. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad